Implementacija zavičajne nastave
Novosti
31.5.2022. Srednja škola Mate Blažine na 5. Festivalu zavičajnosti Na 5. festivalu zavičajnosti, održanom u Poreču 24. svibnja 2022., a pod domaćinstvom Turističko-ugostiteljske škole Antona Štifanića Poreč i učenici Srednje škole Mate Blažina iz Labina predstavili su svoj zavičajno županijski projekt. Projekt su predstavili učenici 2 elektro razreda Ian Bučić i Matija Vugriniček te učenik 4 razreda gimnazije Bruno Falco. Na Festivalu su također sudjelovali i profesori koji su radili na zavičajnom projektu Olivera Tadić, Amneris Ružić Fornežar te voditeljica Zavičajne nastave Dijana Muškardin.
U sklopu županijskog zavičajnog projekta „Putujemo kulturnom i prirodnom baštinom Labina“ u školskoj godini 2021.- 2022. osmišljen je projekt koji uključuje korelaciju među predmetima i smjerovima. Takav način rada i korelacija omogućiti će razumijevanje i vrednovanje veza između prošlosti i sadašnjosti te vrednovati zavičajni prostor u kojem se odrasta i živi.
Projekt je zamišljen kao korelacija medu različitim i predmetima i smjerovima. Učenici su imali priliku istražiti, analizirati i upoznati s kulturnom i prirodnom baštinom Labina. Naglasak je bio na Starom gradu Labinu- srednjovjekovnom gradu gdje zidine čuvaju brojne palače, crkve, materijalnu i nematerijalnu baštinu. Svaka od njih priča priču o svakodnevnom životu grada. Cilj je projekta bio osmisliti pomoću digitalnih alata putovanje gradom- virtualno putovanje. Učenici su raznim dostupnim digitalnim alatima izradili virtualni turistički vodič. Koristili su VR naočale, 360 kameru i mnoge druge aplikacije.
U projektu su sudjelovali sljedeći nastavnici: Olivera Tadić, Orijana Tenčić, Amneris Ružić Fornežar, Katarina Brajdić Divšić, Majda Milevoj Klapčić, Karla Golja Milevoj te voditeljica Zavičajne nastave Dijana Muškardin.
Logo ovog projekta s motivima i vizurom Starog grada Labina osmislila je učenica 3. razreda gimnazije Matea Hrelja. Logo smo tiskali na majice i platnene vrećice a koristili smo ih kod predstavljanja na 5. Festivalu zavičajnosti koji se održao ove godine u Poreču.
U sklopu projekta učenik 2. elektro razreda Matija Sinožić osmislio je i bookmarker na kojemu je naglasak stavljen na zavičajnu pismenost. Razvijanje zavičajne pismenosti ujedno je i jedan od ishoda zavičajne nastave.
U sklopu Festivala umjetnosti i tolerancije - LABINA 2022. učenici Srednje škole Mate Blažina, aktivni sudionici Dramske grupe pod vodstvom Amneris Ružić Fornežar i ravnatelja škole Čedomira Ružića, te skupine Zavičajne nastave koju vodi profesorica povijesti Dijana Muškardin, predstavili su dio aktivnosti zavičajnog projekta pod nazivom: „Scensko putovanje labinskom baštinom“. Svrha je ovog projekta bila različitim scenskim nastupima oživjeti i valorizirati labinsku baštinu. Predstavi je nazočila i naša pročelnica Upravnog odjela za obrazovanje, sport i tehničku kulturu Patriicia Percan.
Ekonomisti, 2. d i mentorica Orijana Tenčić
Na valorizaciji labinske kulturne i prirodne baštine u turizmu radili su učenici 2. razreda ekonomskog usmjerenja zajedno sa svojom mentoricom Orijanom Tenčić. Oni su osmislili itinerar OVDJE! i šetnju kulturnom baštinom te izradili promotivni letak OVDJE! Učenici drugog razreda ekonomskog usmjerenja (2.d) u sklopu predmeta Osnove turizma istražili su iz dostupnih izvora kulturno-povijesnu baštinu grada Labina (starogradske jezgre) s naglaskom na palače koje se u njemu nalaze. Kulturno-povijesna baština dio je turističke ponude našega grada i privlačni faktor za posjetitelje. Nakon što su učenici došli do saznanja o palačama i ostalim kulturno-povijesnim znamenitostima Labina, obišli su stari grad i fotografirali znamenitosti. Odabrali su fotografije, fotografijama su pridružili tekst, a učenice četvrtog razreda ekonomskog usmjerenja (4.d): Silvia Gobo, Karla Maglica, Sarah Vlačić i Valentina Vidak izradile su letak koristeći se digitalnim alatom Canva. Učenice su izradile i Power point prezentaciju. Tijekom obilaska starog grada učenici su osmislili itinerar obilaska starog grada Labina za posjetitelje.
Preuzimanje:
Labin – grad bogate kulturno povijesne baštine - pdf
Skupina kemičara i mentorica Olivera Tadić
Učenici izborne nastave kemije su imali zadatak između ostalog pronaći podatak o tome koliko je stablo staro (to je stablo u sklopu zgrade Velog kafea) te utvrditi koliki je stupanj zaštite istog. Obavljen je razgovor s kustosom Narodnog muzeja Labin, Vedranom Kosom. Kratki video uradak razgovora je snimio i obradio učenik 4.razreda Bruno Falco. OVDJE!
Druga aktivnost odrađena u sklopu projekta je analiza tla (boju, strukturu, pH vrijednost, teksturu, infiltraciju i električnu vodljivost) na kojem raste stablo Glicinije. Aktivnost su odradili učenici 4.f razreda na satu izborne nastave kemije. Video zapis pripremila je učenica Leonarda Bubić. OVDJE!
Treću aktivnost u sklopu projekta odradila je GLOBE grupa. Njihov zadatak je bio svakodnevno pratiti i unositi podatke o temperaturi (trenutna, maksimalna, minimalna), vlažnosti i tlaku na GLOBE server u razdoblju rujan 2021. do svibanj 2022. Unesene podatke su zatim skinuli u obliku grafova.
Katarina Brajdić Divšić i Majda Milevoj Klapčić
Učenici Bruno Falco i Danijela Daić iz IV. razreda gimnazije predstavili su kroz svoje video uratke četiri labinske palače: palaču Franković (Memorijalna zbirka Matije Vlačića), palaču Negri, palaču Lazzarini Batialla i palaču Scampicchio. Videouratci nastali su tijekom veljače i ožujka 2022. godine. Videa u prosjeku traju dvije minute. Istraživački dio o samim palačama mentorirale su prof. Katarina B. Divšić i M. Milevoj Klapčić.
Dijana Muškardin
Projektom se njeguje zavičajni identitet i razvija zavičajna pismenost. S obzirom da zavičajna nastava podrazumijeva rad na specifičnosti nekog područja u povijesnom smislu kao i specifičnost dijalekta općenito, kao i lokalnog govora, materijalne i nematerijalne kulturne baštine. Upravo će se postojeća povijesna građa i baština Labina biti tema koju su učenici istražili i koristili za pripremu scenskih nastupa na hrvatskome jeziku, labinskoj cakavici te talijanskom jeziku. Sve je to radila skupina Zavičajne nastave pod mentorstvom Dijane Muškardin. Istraživači povjesničari bili su učenici 2. gimnazijskog razreda (2.o i 2.f) koji su pripremali materijale i radove na navedenu temu. Predviđeno je ovogodišnjim zavičajnim županijskim projektom izraditi digitalni turistički vodič koristeći VR naočale, 360 kameru i mnoge druge digitalne aplikacije pa su zaduženi snimatelji bili učenici naše škole 2. razreda elektrotehnike Matija Vugriniček, Ian Bučić. OVDJE!
Glas za virtualnu šetnju pomoću VR naočala posudili su učenici 2.o razreda: Sara Komsar, Asja Ćudić, Natali Krajcar, Toni Cvečić, Paola Paliska, Sara Milevoj, Nicole Marie Tonelo. A video snimili, montirali i pripremili za gledanje kroz VR naočale učenici Matija Vugriniček i Ian Bučić.
Karla Golja Milevoj profesorica engleskog jezika sa svojom je skupinom učenika prevela tekstove te omogućila virtualno putovanje i na engleskom jeziku.
Amneris Ružić Fornežar
Učenici će koristiti kulturnu i prirodnu baštinu starogradske labinske jezgre te je i prikazati scenskim nastupom na predviđenim punktovima. Radi se o 4 scenska prikazanja. Svako od njih priča priču o svakodnevnom životu grada a mentorica dramske skupine bila je profesorica hrvatskog jezika i dramskog odgoja Amneris Ružić Fornežar OVDJE!
1. scensko prikazanje:
Barokna su vrata ulaz u grad (1589.). Iznad njih nalazi se i današnji grb grada Labina, a također i lav s otvorenom knjigom simbolom nekadašnje mletačke vlasti. Učenici izvode različite igre u koje uključuju publiku s ciljem da zajedno „otvore“ vrata. Publika treba pronalaziti skrivene novčiće, gađati obručima zakrivljene šipke i pogađati značenje raznih riječi na labinskoj cakavici.
2. scensko prikazanje
Mjesto izvedbe je mala pozornica uz Podestatovu palaču. Gradska loža smještena je na predjelu Črć, današnjem gradskom trgu. Loža je bila javni objekt s višestrukom namjenom i mjesto mnogih događanja. Uz ložu vezan je i dio labinskog srednjovjekovnog statuta te mjera „Zakon kotla” koja se primjenjivala kod teških prijestupa. Tema je kamišibaj izvedbe „Mali grad za velike priče“ preljub koji je ostavilo veliki utisak na ženu te je odlučila baciti uroke i pokrasti muža. Ispostavilo se da je nakraju ona nastradala jer preljub nije dokazan. Prikazani su načini kažnjavanja po Statutu iz 1341. godine s naglaskom na „Zakon kotla“. Scensko prikazanje uokvireno je recitacijom i pjevanom izvedbom pjesme Elis Lovrić: „Sretno ti bilo“.
3. scensko prikazanje
Mjesto izvedbe prostor je ispred Palače Battiala-Lazzarini. U 19. stoljeću članica obitelji Margherita Battiala udala se za Lodovica Lazzarinija i tim brakom započinje labinski ogranak obitelji Battiala Lazzarini koji su u svom obiteljskom grbu imali simbol besmrtnosti, pticu feniks, i napisano geslo „Moriendo renascitur“. Ples Margherite Battiala i Ludovica Lazzarinija kao spoj tradicionalnog i modernog na skladbu Emme Shapplin: „La notte eterna“.
4. scensko prikazanje
Mjesto izvedbe stepenice su ispred Palače Negri. Barokna Palača Negri pripadala je istoimenoj obitelji koja se iz okolice Bergama preselila u Labin 1512. godine. Neko vrijeme u njoj je bila bolnica, rodilište, pa i škola. Obitelj Negri imala je naklonost mletačkih podestata, zato je krajem 16. i 17. stoljeća posjedovala devet kuća, par manjih posjeda i tri mlina. Bavili su se lovom, ribolovom, trgovinom drvom i poljoprivrednim proizvodima, a i danas baštine vrhunsko maslinovo ulje. Recital na temu masline u književnosti. Daniel Načinović: „O maslino draga“; Nensi Buble: „Maslina mati“; Suzana Marić: „Stara maslina“.
5. scensko prikazanje
Mjesto izvedbe lapidarij je Palače Frankovich-Vlačić. Palača Frankovich-Vlačić ujedno je i rodna kuća te Memorijalna zbirka Matije Vlačića Ilirika, luteranskog reformatora, teologa, lingvista, filozofa i crkvenog povjesničara. U kamenom su podu lapidarija vidljivi obrisi društvene igre Mlinovi. Matija Vlačić Ilirik vodi dijalog s Giuseppinom Martinuzzi na temu njihova života, stvaralaštva i ideologije. Tijekom razgovora igraju društvenu igru Mlinovi. Dijalog završava recitacijom pjesme Drage Orlića: „Giuseppina ti voglio bene“ i uglazbljenim stihovima Giuseppine Martinuzzi: „La Rondinella Istriana“. Publika će se moći igrati društvenu igru Mlinovi uz vodstvo učenika.
(Tekst i foto: Dijana Muškardin, Amneris Ružić Fornažar i voditelji zavičajnih aktivnosti)
15.6.2021. Srednja škola Mate Blažine na 4. Festivalu zavičajnosti U četvrtak 10. lipnja održan je 4. Festival zavičajnosti za srednje škole Istarske županije u Rovinju. U samom projektu sudjelovalo je 23 srednjih škola koje su u rovinjskom kazalištu Antonio Gandusio primile zahvalnice i nagrade za svoj uspješno odrađen rad. Posebnost je što se projekt realizirao tijekom dvije školske godine koje je obilježila i pandemija Covida 19. Ovogodišnji domaćin bila je Talijanska srednja škola Rovinj koja je organizirala događaj zajedno s organizatorom projekta Upravnim odjelom za kulturu i zavičajnost Istarske županije i pročelnikom Vladimirom Torbicom. Nakon kraćeg prigodnog programa, za učenike i mentore organizirana je i terenska nastava po Rovinju koja je završila prigodnim domjenkom kojega su pripremili učenici i profesori Strukovne škole „Eugena Kumičića“. Zahvalnice su u ime Srednje škole Mate Blažine preuzele učenice 3. razreda gimnazije Gloria Kiršić i Natali Belušić.
Predsjednica radne skupine za Implementaciju zavičajne nastave u srednji školama Istarske županije, Dijana Muškardin, također je najavila i novi javni poziv Istarske županije te pozvala sve srednje škole da se kao i do sada aktivno uključe sa svojim kreativnim i bogatim zavičajnim projektima. Također je najavila i novi zavičajni priručnik na kome aktivno radi zajedno sa nastavnicima kolegama članovima radne skupine.
Dijana Muškardin se na Festivalu obratila učenicima i mentorima riječima: „Iako nam je pandemija na neki način ukrala svjetove i sve je nekako usporilo se i naše je obrazovanje prebačeno na daljinu, ipak nije stalo i to me čini sretnom jer je zapravo vrijeme pandemije pokazalo kako se možemo okrenuti onome što nas okružuje, zavičajnoj baštini. Ovi projekti pokazuju to naše bogatstvo različitosti koje nastavljamo njegovati i razvijati. Razvijanjem zavičajne pismenosti samo dodatno osnažujemo naš zavičajni identitet".
Naša je srednja škola kao i dosad aktivno sudjelovala na festivalu te predstavila svoj zavičajni projekt "Pet stoljeća Matije Vlačića". Sudjelovali su brojni učenici i nastavnici naše škole pa je tako na kemiji i izbornoj kemiji pod mentorstvom profesorice Olivere Tadić radilo se na "Pripravi papira i tinte po recepturama iz 16. stoljeća".
Na satima njemačkoga jezika profesorica Elviana Frančula Tenčić i učenici su osmislili digitalni plakat "Matija Vlačić Ilirik nakon 500 godina ponovno na turi po Njemačkoj".
Na nastavi povijesti pod mentorstvom profesorice Dijane Muškardin učenici su osmislili portret Matije Vlačića kojega su izradili vlastitim potpisom te zatim ga tiskali na majice. Također skupina koja je dio zavičajne nastave radila je na istraživačkoj temi „Kako se kažnjavalo protestante u Istri“.
Naši ekonomisti također su sudjelovali u zavičajnom projektu. Učenici 2.d su se u okviru izbornog predmeta Osnove turizma pod mentorstvom profesorice Orijane Tenčić upoznali se s likom i djelom Matije Vlačića Ilirika. Učenici su samostalno tražili i prikupljali informacije i fotografije te crtali portret Matije Vlačića Ilirika za izradu razglednica. Nakon toga su izrađivali razglednice koje su također tiskane.
Pri realizaciji zavičajnog projekta pomogli su i aktivno se uključili i Narodni muzej Labin koji skrbi o Memorijalna zbirci Matije Vlačića Ilirika. Zbirka se nalazi u palači Franković-Vlačić. Za dizajn i tiskanje razglednica i majica zaslužan je Leo Knapić i Vetva graf iz Raše.
(Tekst i foto: Dijana Muškardin)
Preuzimanje:
Sudionici 4. Festivala zavičajnosti i nazivi projekata OVDJE!
ROVINJ: Sve više djece želi sudjelovati u projektima i proširiti svoje znanje o zavičaju (Glas Istre) OVDJE!
3.6.2020. Digitalni plakat "Matija Vlačić Ilirik nakon 500 godina ponovno na turi po Njemačkoj" Tijekom online nastave sukladno naputku Ministarstva profesorica njemačkog jezika Elviana Frančula Tenčić radila je puno projekata s učenicima SŠMB-a. Puno ih je bilo jako uspješnih, ali jedan je zaista poseban i aktualan. Radi se o digitalnom plakatu kojega su izradili gimnazijalci 3.o i 3.f razreda: Marija Lalović, koja je izradila grafički dizajn i koordinirala projekt, Chiara Golja, Marija Lalović, Luka Hrvatin, Ania Kršulja, Tara Radović, Mateo Dobrić i Paola Pamić, kao autori prezentacija i popratnih tekstova. Zato ćemo vam ga predstaviti u nastavku i ujedno otvoriti seriju prezentacija u kojima će profesori SŠMB-a predstaviti učeničke kreacije koje su nastale pod njihovim vodstvom za vrijeme nastave na daljinu.
Još dok je trajala redovna nastava profesorica Frančula Tenčić dogovorila je s Dijanom Muškardin, profesoricom povijesti i koordinatoricom za Zavičajnu nastavu, da će učenici na nastavi njemačkog jezika (1. i 2. strani jezik) raditi nešto što bi se uklopilo u projekt Zavičajne nastave s temom Matije Vlačića Ilirika. Ideja je bila da Matija Vlačić u današnje doba opet posjećuje gradove u kojima je nekad živio, ali ovaj put kao bloger. U svom blogu predstavlja te gradove te komentira promjene s obzirom na vrijeme u kojem je on živio, a također i situacije na svom putu. Učenici su izradili power point prezentacije za svaki grad, a koje se otvaraju kad se klikne na pojedini grad (najprije se dobije slika grada s komentarom Matije Vlačića, a još jednim klikom na sredinu fotografije otvara se cijela PPT. Na plakatu postoji i link koji vodi do starih crteža kako su gradovi izgledali pred 500 godina, te još jedan link koji vodi do bloga Matije Vlačića, gdje se nalaze njegovi komentari o hrani, smještaju, prijevoznim sredstvima tijekom puta i slično. Svakako pogledajte!
Poveznica:
Digitalni plakat "Matthias Flacius Illyrikus nach 500 Jahren wieder In Deutschland auf Tour" OVDJE! - prezi.com
17.5.2020. "Španjolska gripa iliti povijest je učiteljica života" Videolekcija Dijane Muškardin Cilj je ove nastavne jedinice (primjer iz prakse - zavičajna nastava) naučiti o španjolskoj gripi te uvidjeti pomoću zadanih izvora kako smo se nekad nosili sa pandemijama, te ocijeniti kako se danas nosimo s pandemijom koronavirusa.
Videolekciju Dijane Muškardin, prof. povijesti u Loomu možete pratiti OVDJE!
Preuzimanje:
Izborna tema - Španjolska gripa iliti povijest je učiteljica života - pdf
Valter Glavičić Dijana Muškardin
8.5.2020. Zavičajni obrazovni priručnik Matija Vlačić Ilirik Našim učenicima i nastavnicima od danas dostupan je i Zavičajni obrazovni priručnik Matija Vlačić Ilirik. To je još jedan doprinos da baš svako dijete, svaki učenik u Labinu bolje upozna važnost rada Matije Vlačića, najvećeg labinskog sina i građanina Europe OVDJE!
Svim osnovnim i srednjim školama u Hrvatskoj proslijedit ćemo linkove:
Priručnika OVDJE!
Interaktivne karte 1 OVDJE!
Interaktivne karte 2 OVDJE!
22.4.2020. Otvorena virtualna izložba o Matiji Vlačiću Iliriku U povodu 500. obljetnice rođenja Matije (Frankovića) Vlačića Ilirika (Labin, 1520.- Frankfurt na Majni, 1575.) priređena je dokumentarna izložba Matija Vlačić Ilirik čije je otvorenje bilo planirano u mjesecu travnju u Europskom parlamentu u Bruxellesu uz pokroviteljstvo gospodina Valtera Flege, zastupnika u Europskom parlamentu, ujedno i predsjednik Počasnog odbora obilježavanja 500-te obljetnice rođenja Matije Vlačića Ilirika. Izložbom se kronološki i sadržajno prikazalo značenje i aktualnost europskog reformatora 16. stoljeća Matije Vlačića Ilirika. Naglasak je na europskim vrijednostima koje su promicane i kroz Vlačićevo djelovanje i opus.
Te se trajne europske vrijednosti njeguju i razvijaju do današnjeg dana i čine prepoznatljiv europski identitet. Prateći Vlačićev život i djelo kroz njegovo obrazovanje, putovanja i rad vidljiv je njegov znanstveni otisak ne samo u Labinu i Istri- njegovom zavičaju, već i diljem Europe u kojoj je aktivno djelovao. Urednik je Valter Glavičić, gradonačelnik Grada Labina, autorica teksta Dijana Muškardin, grafičko oblikovanje potpisuje Piero Ricci a prijevod dr. sc. Marina Schumann.
Autor fotografija je Mateo Gobo a za koordinaciju i digitalno oblikovanje bio je zadužen Upravni odjel za društvene djelatnosti Grada Labina. Grad Labin zahvaljuje Organizacionom i Počasnom odboru obilježavanja jubileja, kao i svima koji su uložili svoje vrijeme i energiju te doprinijeli ostvarenju ovoga izložbenog projekta. Virtualnu dokumentarnu izložbu povodom 500. obljetnice rođenja Matije Vlačića Ilirika možete pogledati ili preuzeti na www.flacius.info, te na Facebook stranici gradonačelnika, kao i u više formata, OVDJE! Video pogledajte OVDJE!
4.3.2020. Poziv na promociju Edukativnog priručnika o Matiji Vlačiću Iliriku U petak 13. ožujka 2020. u 11,00 sati u Gradskoj knjižnici Labin na promociju Edukativnog priručnika o Matiji Vlačiću Iliriku za srednju i osnovne škole autorice Dijana Muškardin, prof.
(GRAD LABIN)
Listopad 2019. – veljača 2020. U sklopu zavičajnog projekta Istarske županije „Matija Vlačić Ilirik“ u SŠMB-u odrađene su dvije aktivnosti i to priprava papira i tinte po recepturama iz 16. stoljeća
Cilj ovogodišnjeg zavičajnog projekta je međupredmetno, na temu život i djelo Matije Vlačića Ilirika, te povezati učenike različitih razrednih odjela i usmjerenja. Započela je realizacija planiranih aktivnosti na satu kemije. Prva aktivnost nosi naziv "Priprava papira po receptu iz 16.stoljeća", a druga aktivnost bila je "Priprava tinte po receptu iz 16.stoljeća". Te su aktivnosti odradili učenici III.o i III.f u okviru izborne nastave kemije pod vodstvom nastavnice kemije Olivere Tadić.
Prvi papir u današnjem smislu te riječi pojavio se u drevnoj Kini. Oni su upotrebljavali svilene tkanine po kojima se moglo pisati tušem pomoću kista. Kineski ministar Ts’ai Lun uvodi postupak kojim su se biljna vlakanca izlučivala iz biljnog tkiva. Kao izvor vlakanaca koristile su se kukuljice svilene bube, bambusovo pruće, rižina slama, konoplja, lan i još neke vrste tamošnjih biljaka koje u osnovi imaju vlaknastu strukturu. Odabrani vlaknasti materijal ručno su drobili i usitnjavali zajedno s komadima ribarskih mreža i starih krpa u kamenim posudama uz pomoć bata. Tako smrvljenoj masi dodavali su vodu i gašeno vapno, dobivenu kašu cijedili su na sitima od bambusovih prutića. Masa se zatim po sitima jednolično raspoređivala a suvišna voda se cijedila kroz sito. Vlakna su se ispreplela i nastao je list, koji se pažljivo skidao sa sita i sušio na ravnoj površini. Na kraju su se listovi slagali u svežnjeve, prešali i premazivali škrobom i ponovno sušili. Tako pripremljene listove su glačali glatkim kamenom da bi postali sjajni i glatki. Tajnu proizvodnje papira su zadržali unutar svojih granica do 7. stoljeća.
Kao posljedica sukoba Arapa i Kineza 751. započinje druga faza, arapska faza proizvodnje papira. Tajnu kineske proizvodnje papira su doznali od kineskih zarobljenika te su je donekle promijenili. Otvaraju radionice u svim važnijim gradovima (Bagdad, Damask, Kairo…) a u sljedećim stoljećima prenijeli su papir u Europu (Sicilija, Španjolska, Francuska, Italija, Njemačka). Europske radionice preuzele su posve arapski način proizvodnje papir. Takav postupak proizvodnje papira bio je iznimno naporan i dugotrajan.
Od razdoblja križarskih ratova papir je bio sve prisutniji na europskom tlu, posebno u bilježničkim, sudskim i kneževskim uredima.
Najstariji rukopis pisan na papiru u Hrvatskoj je Trogirski evanđelistar iz 1259.
Izumom tiskarskog stroja započinje razdoblje modernog tiskarstva koja uzrokuje znatno povećanje potrošnje papira.
Suvremena faza proizvodnje papira započinje u 18. stoljeću i usmjerena je na njezino tehničko usavršavanje. Za odlučujući preokret u proizvodnji papira zaslužni su Jakob Christian Schäffer (1718.-1790.), koji je dokazao da se kao sirovina može upotrebljavati drvo, te u 19. stoljeću Friedrich Keller, koji je riješio problem mljevenja drva. Proizvodnja papira na papirnom stroju započela je 1799., kada je bila uvedena proizvodnja na stroju s dugim sitom, kako se u načelu radi i danas. Daljnja unaprjeđenja bila su uporaba keljiva kao dodatka papirnoj suspenziji te primjena sušnoga valjka. Skupni elektromotorni pogon papirnoga stroja prva je 1919. primijenila tvrtka Westinghouse Electric Corporation.
Pravi tehnološki napredak za masovnu industrijsku proizvodnju papira, i upotreba drveta kao baze za osnovnu sirovinu, počeo je tek u prvoj polovici 20. stoljeća.
Za pripravu tinte korišten je jedan od pet recepata franjevačkog samostana Blažene Djevice Marije na nebo uznesene u Zaostrogu. Transkripcija i prijevod preuzeti su OVDJE!
Prema zapisivaču za pripravu tinte potrebno je uzeti 170,1 g hrastovih šiški te ih zdrobiti. Tako zdrobljene šiške staviti u posudu i dodati lagano bijelo vino (6 dl). Stajanjem u vinu dolazi do hidrolize galne kiseline iz šiški. Proces traje nekih deset dana uz povremeno miješanje. Nakon toga procijedimo kroz krpu. U dobivenu otopinu dodamo 70,9 g arapske gume (to je vezivo koje se najčešće dodavalo tintama). Arapska guma po kemijskom sastavu je složeni polisaharid a glavne komponente su šećer arabinoza, galaktoza, ramnoza i dvije kiseline glukuronska i galakturonska. Gumu kao vezivo obilježava postojanost na svjetlo što je posebno važno pri izradi rukopisa. Recept dalje kaže da ta smjesa mora odstojati 24 sata uz povremeno miješanje a potom joj se doda 85,1 g dobro smrvljena galica (mi smo koristili željezov(II)sulfat heptahidrat FeSO4 X 7H2O). Tinta je bila gotova.
(Olivera Tadić)
3.3.2020. Srednja škola Mate Blažine obilježava 500. obljetnicu rođenja Matije Vlačića Povodom 500. obljetnice rođenja Matije Vlačića, a u sklopu zavičajnog županijskog projekta učenici i djelatnici SŠMB-a sudjelovali su u izradi portreta Matije Vlačića i to svojim potpisima. Voditeljica ovog projekta profesorica je povijesti Dijana Muškardin.
Projekt pod nazivom "Pet stoljeća Matije Vlačića" zamišljen je kao korelacija među različitim i predmetima i smjerovima. Nizom zanimljivih aktivnosti koji se provode po predmetima i smjerovima učenici će imati prilike istražiti, analizirati i upoznati se s jednim od najpoznatijih osoba 16. stoljeća.
Cijeli projekt rezultirati će video uratkom, razglednicom i scenskom igrom te biti izložen na "Festivalu zavičajnosti" koji će se za sve srednje škole održati u svibnju 2020. u Rovinju. Na taj način obilježit će se pola stoljeća od rođenja Matije Vlačića, profesora, crkvenog povjesničara, lingvista i protestantskog teologa.
Izrada portreta i istraživački rad o Matiji Vlačiću na satu povijesti samo je jedan dio aktivnosti Srednje škole Mate Blažine kojom će se obilježiti pola stoljeća poznatog protestantskog reformatora Matije Vlačića.
(Tekst i foto: Dijana Muškardin Foto: Čedomir Ružić)
Preuzimanje:
THE 500th ANNIVERSARY OF THE BIRTH OF MATTHIAS FLACIUS ILLYRICUS - pdf
Poveznice:
THE 500th ANNIVERSARY OF THE BIRTH OF MATTHIAS FLACIUS ILLYRICUS - #visitLabinRabac
Matija (Franković) Vlačić (1520.-1575.) - www.flacius.info
PROGRAM OBILJEŽ AVANJA 500. OBLJETNICE ROĐENJA MATIJE VLAČIĆA ILIRIKA - http://www.labin.hr/
13.5.2019. Labinski srednjoškolci s projektom "Rudarski sretno!" na 3. festivalu zavičajnosti u Puli „Rudarski sretno!“ projekt je zavičajne nastave koji se ove školske godine provodi u Srednjoj školi Mate Blažina - Labin. Sve školske aktivnosti provodile su se od rujna 2018. do travnja 2019., a 10. svibnja 2019. učenici su svoj projekt predstavili na 3. festivalu zavičajnosti u Puli. Festival se održao pod pokroviteljstvom Istarske županije i domaćinstvom Gimnazije Pula. Ove su se godine na županijski projekt "Implementacija zavičajne nastave u srednjim školama Istarske županije" uključile sve srednje škole. Sam festival zamišljen je kao predstavljanje škole na štandu i kasnije u obliku videa, prezentacije ili neke druge multimedije.
Cilj je ovog županijskog projekta u Srednjoj školi Mate Blažine bio međupredmetno na temu rudarstva povezati učenike različitih razrednih odjela i smjerova. Projekt je stoga i zamišljen kao korelacija među različitim predmetima i smjerovima koja je povezala učenike u istraživačkom radu na jedan inovativni i kreativni način rada. Na projektu je sudjelovalo 10 nastavnika i oko 60 učenika. Svaka radna skupina imala je i svoje učenike koordinatore koji su imali ulogu izlagača na festivalu.
Rudarstvo je nekada bilo na području Labinštine izrazito važno i kao takvo je odigralo ključnu ulogu u razvoju i stvaranju rudarskog identiteta. Na različitim predmetima i smjerovima učenici su uvidjeli moguću prenamjenu rudarske baštine u kulturno-turističko-gospodarske prilike. Naučiti o povijesti rudarstva, upoznati rudare kao i rudarska okna Labinštine te terenskim radom uvidjeti značaj rudarstva i na koji način se baština danas može valorizirati. Sve naučeno biolo je prikazano video uratkom i brošurom te zajedničkim rudarskim ručkom kojeg su pripremiti naši ugostitelji. Projekt je uključio osim učenika i nastavnika i lokalnu zajednicu i javne ustanove, a podignut je i na međunarodnu razinu gdje su pod pokroviteljstvom Grada Labina i međunarodne udruge ATRIUM učenici imali prilike upoznati i testirati kulturnu rutu ATRIUM te sudjelovali na brojnim radionicama i predavanjima sa učenicima iz Barija i Forlija te na koncu otišli i na studijsko putovanje u Italiju u Forli.
Rudarstvo je imalo veliki utjecaj na razvoj Labinštine, a valorizacija rudarske baštine danas predstavlja osnovu za razvoj kulturnog turizma. Stoga su učenici na satima Osnove turizma pod mentorstvom profesorice Orijane Tenčić imali zadatak obraditi temu "Pjacal – turistički resurs danas, turistička atrakcija sutra". U sklopu aktivnosti učenici su posjetili Turističku zajednicu Grada Labina. Direktorica TZ grada Labina Radmila Paliska Kos upoznala je učenike sa sustavom e-visitora, aktualnim kretanjima na turističkom tržištu, obilježjima turističke ponude i turističke potražnje, turističkom proizvodu Grada Labina, aktivnostima kojima se nastoji obogatiti turistička ponuda Labina i povećati turistički promet u pred i posezoni. Također, učenici su dobili smo podatke o dolascima i noćenjima turista po zemljama dolaska za 2016., 2017. i 2018. godinu, dolascima i noćenjima po vrstama smještaja i mjesecima za navedene te o Kapacitetu na području Grada Labina prema vrstama objekata i broju kreveta za navedene godine. Rad na dobivenim materijalima rezultirao je brošurom koja sadrži nove činjenice i određene zaključke.
Kod profesora Danijela Mohorovića, učenici su pod predmetom Uvod u poslovno upravljanje obradili podatke o količini iskopanog ugljena tijekom rada rudnika, o plaćama rudara te o samom školovanju rudara. Rudarski odjel nalazio se i u našoj školi gdje se danas čuvaju i neki strojevi i uređaji koji su se koristili u rudarskom praktikumu. U sklopu toga učenici su s profesorom intervjuirali i gospodina Josipa Štemberga učenika rudarske škole, ali i posljednjeg tehničkog upravitelja Istarskih ugljenokopa Tupljak koji je u jami radio 23 godine.
Same rudarske uređaje koji se čuvaju u školi pokazao je učenicima i umirovljeni profesor fizike Željko Brenčić na satu povijesti kod profesorice Dijane Muškardin, a učenici su ujedno mogli pogledati i kako je izgledala svjedodžba za zanimanje rudara-kopača te koji su se predmeti tada učili kao i koji su se predmeti učili za vrijeme fašizma, prema postojećoj srednjoškolskoj svjedodžbi. Na satu povijesti osmišljen je i logo projekta. Logo je dizajnirao učenik Erik Franković, učenik 2.d razreda, te smo logo otisnuli na majice. Svi učenici dobili su crnu majicu sa zelenim otiskom koju smo nosili i na studijskom putovanju u Forliju, gdje smo u sklopu međunarodnog projekta testirali kulturnu rutu Forli. Iste majice koristili smo i na 3. festivalu zavičajnosti gdje su učenici prezentirali svoj rad.
Rudnik na području Labinštine u prošlosti nije samo zapošljavao većinu stanovništva, nego je bio i glavni izvor socijalnog blagostanja i dominantni nositelj kulturnog identiteta i samosvijesti lokalne zajednice. Na satu povijesti učenici su analizirali sprovedene ankete o percepciji lokalnog stanovništva na rudarsko nasljeđe. Ankete su pokazale kako se lokalno stanovništvo Labinštine slaže da je bogata kulturno povijesna baština i rudarsko naslijeđe poticajni faktor razvoja, osnova razvoja kulturnog turizma te ujedno i prilika za jedinstvenu promociju identiteta prostora.
Rudarska je baština temelj razvoja turizma na Labinštini te je to prilika za promociju prostornog identiteta. Druga analizirana anketa odnosila se na percepciju turista o rudarskoj baštini Labinštine. Anketno je istraživanje pokazalo da su turisti zainteresiran za posjet rudnicima i rudarskoj baštini, ali i da je rudarska baština slabo valorizirana te su sami turisti o njoj slabo informirani. Ankete su se analizirale na satu povijesti pod mentorstvom profesorice povijesti Dijane Muškardin, a dio su rada profesorica geografije Jelene Gregov i Ivane Višković. U sklopu projekta Atrium plus, učenici su također s profesoricom sudjelovali na testiranju kulturne rute Podlabin te europskoj konferenciji mladih “Young Europeans: future ambassadors of responsible and sustainable cultural tourism”, gdje je profesorica izlagala o aktivnostima koje se provode u projektu Rudarski sretno! te je u sklopu toga u ožjku 2019. održala i predavanje "Uloga rudarske baštine u kulturnoj ruti Atrium-Podlabin". U studijskoj razmjeni za učenike iz Barija održana je i radionica pod nazivom „Fašistička propaganda u crtanim filmovima“. Cilj je same radionice bio ocijeniti moć propagande u stvaranju nove vlasti, mijenjanju životnih stajališta, a sve to na temelju ponuđenih povijesnih izvora.
Za učenike iz Barija na satu elektrotehnike osmišljena je i radionica pod nazivom „Atrium ruta - Podlabin iz ptičje perspektive“ imala je za cilj pomoću moderne tehnologije testirati rutu iz perspektive koja je skrivena svakidašnjem pogledu. Učenici su se upoznali s načinima korištenja drona i mogućnostima koje moderna tehnologija pruža. Učenici su se upoznali sa uporabom termo kamere, učenik Martin Šverko izlagao je o energetskoj učinkovitosti rasvjete i termo učinkovitosti. Zatim su svi sudionici dobili priliku vidjeti mogućnosti korištenja drona koristeći naočale s ugrađenim žiroskopom za praćenja pokreta glave. Voditelj radionice bio je profesor Milivoj Crvak.
Dolaskom Mussolinija na vlast na prostorima Istre provodila se prisilna talijanizacija. Talijanizirana su imena, službeni jezik, kao i onaj u školama, postao je samo talijanski. Rezultat pobune je i poznata Labinska Republika. Učenici su na izbornoj nastavi povijesti dobili zadatke istražiti o povijesti Labinske republike i napisati esej. Najbolji esej izašao je u e-novinama škole. Na dan Labinske republike učenici su posjetili šoht i raspravljali o rudarskoj baštini i važnosti očuvanja iste. O povijesti rudarstva učenici su imali prilike upoznati se u nizu predavanja koje su za njih organizirali profesori. Tako je profesorica povijesti Sanja Gregorinić Trumić u goste pozvala gospodina Željka Radeljevića bivšeg inženjera u Istarskim ugljenokopima Raša koji je uz pomoć brojnih karti i skica slikovito dočarao način rada rudnika. Jedan od najzanimljivijih dijelova sata bio je analiza popisa proizvodnje ugljena i zaposlenih osoba po godinama od 1914. do 1990., uvjeti rada u rudniku te kako je izgledao radni dan jednog rudara. Učenici su također s profesoricom posjetili KUC Lamparnu, odnosno imali su predavanje na temu Podzemnog grada Labina, rudarstva te rekonstrukcije inauguracije Labina, odnosno Podlabina.
Školska knjižničarka Majda Milevoj Klapčić organizirala je predavanje koje je održao prof. Andrea Matošević, sa Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli. Predavanje je bilo zanimljivo i korisno jer su učenici sa sociološke strane dobili uvid u život rudara i značenju rudarstva. Zbog jako velike zainteresiranosti za rad u rudniku, nastale su i takozvane kovarice koje su bile zadužene za prijevoz rudara iz udaljenijih područja, ali su isto tako često prevozile i učenike do škola pa su predstavljale i prvi oblik javnog prijevoza. Govorilo se da su kovarice zaustavljale kod svakog malo većeg hrasta. Ruta kojom su vozile kovarice bila je: Raša-Pula-Vodnjan-Sv. Lovreč Pazenatički-Sv. Petar u Šumi-Gračišće-Šušnjevica-Kršan. Nisu dakle svima bile dostupne, brojni rudari pješačili su 20-ak km dnevno da bi došli do posla. Školska knjižničarka je također pripremila i literaturu te je sa učenicima posjetila Sveučilišnu knjižnicu u Puli gdje su učenici sakupljali potrebnu građu.
Na satu kemije pod mentorstvom profesorice Olivere Tadić učenici su odradili niz aktivnosti. Profesorica je s učenicima 4. razreda gimnazije odradila demonstracijski pokus – simulacija eksplozije metana. Prisjećajući se najveće rudarske nesreće u povijesti Istarskih ugljenokopa koja se dogodila u ranim jutarnjim satima 28. veljače 1940. kada je u Oknu 1 na dubini 240 metara došlo do eksplozije metana i ugljene prašine. U zapisima koji se čuvaju u Povijesnom arhivu Pazin, a koji se smatraju vjerodostojnim, smrtno je stradalo od direktnog udara ili gušenja plinom 186 rudara. Još jedna katastrofalna eksplozija ugljene prašine dogodila se 14. ožujka 1948. u jami Labin.
Na kemiji je odrađena i aktivnost izrade „ugljenog kruha“. Učenici su imali zadatak izraditi crni sladoled i za kraj uživati u njegovom prekrasnom okusu. Osim što su se učenici sladili izvrsnom delicijom usput su ponovili vrste tvari, vrste smjesa, agregatna stanja i udjele. Radionicu „Rudarskog menija“ profesorica je s učenicima odradila i u sklopu međunarodnog projekta Atrium plus u kojoj su sudjelovali i učenici iz Barija. Radionica je imala za cilj prikazati lokalne prehrambene navike u prošlosti, vezane za rudarsku baštinu. Učenici su u kuhinji škole spremali crni sladoled i crni kruh. U pripremi Rudarske marende sudjelovali su i naši ugostitelji. Maneštru i sam kasnije ručak spremili su i poslužili naši ugostitelji učenici 1., 2., 3. razreda kuhara i konobara pod vodstvom njihovih mentora Dorijana Mohorovića i Nevija Gašparinija.
Na satu kemije odrađena je aktivnost izrade i aktivacije primitivne peći za izradu drvenog ugljena u okviru nastave kemije, a bili su uključeni učenici IV.f razreda. Ugljen je jedan od najzastupljenijih energenata u svijetu. Uz njegovo korištenje vezani su i određeni problemi, prvenstveno u svezi sa zaštitom okoliša, koji se rješavaju na različite načine. Drveni ugljen je kruti ostatak pirolize (karbonizacije) drveta pod kontroliranim uvjetima u zatvorenom prostoru. Proizvodi se najčešće od drveta, međutim, moguća je proizvodnja iz gotovo svih biljnih i nekih životinjskih materijala. Glavna razlika između drvenog ugljena i fosilnog ugljena je ta što se drveni ugljen dobiva umjetnim putem a fosilni nastaje prirodnim putem. Postoji više vrsta peći koje se koriste za proizvodnju drvenog ugljena, od onih tradicionalnih koje se koriste u ruralnim područjima, do onih modernih s većom efikasnošću. Učenici su izradili jednu od tradicionalnih peći tzv. zemljanu jamu. Zemljane jame koje se koriste u proizvodnji drvenog ugljena predstavljaju najjednostavniju tehnologiju proizvodnje drvenog ugljena. Za početak neophodno je iskopati jamu, zatim se slaže drvo, pali se drvo te pokriva travom i zemljom. Ventilaciju je teško kontrolirati u što smo se i uvjerili, a karbonizacija nije potpuna i ugljen je loše kvalitete (poklapa se s literaturnim podacima).
Posjet TE Plomin, HEP Proizvodnja je zadnja aktivnost zavičajnog projekta „Rudarski sretno“ Srednje škole Mate Blažine. U okviru nastave kemije, izborne nastave kemije i izborne nastave povijesti pod vodstvom nastavnice kemije Olivere Tadić i nastavnice povijesti Sanje Gregorinić Trumić bili su uključeni učenici III.o i III.f razreda gimnazije. Kroz vrlo interesantnu prezentaciju gospodina Ivice Vukelića učenici su upoznali HEP d.o.o., povijest ugljena i energetike na lokaciji Plomin, tehnici, tehnologiji, ekologiji te proizvodnim rezultatima.
(Tekst i foto: Dijana Muškardin)
Preuzimanje:
Rudarski sretno, film - youtube.com
25.3.2019. Aktivnosti u sklopu zavičajne nastave „Rudarski sretno“ iz Osnova turizma U sklopu zavičajne nastave učenici II.d razreda ekonomskog usmjerenje Srednje škole Mate Blažine u okviru izbornog predmeta Osnove turizma obrađuju temu: "Pjacal – turistički resurs danas, turistička atrakcija sutra".
Dana 18.2.2019. posjetili su Turističku zajednicu Grada Labina. Direktorica TZ Grada Labina Radmila Paliska Kos upoznala ih je sa sustavom e-visitora, aktualnim kretanjima na turističkom tržištu, obilježjima turističke ponude i turističke potražnje, turističkom proizvodu Grada Labina, aktivnostima kojima se nastoji obogatiti turistička ponuda Labina i povećati turistički promet u pred i posezoni.
Također, dobili smo podatke o :
- dolascima i noćenjima turista po zemljama dolaska za 2016., 2017. i 2018. godinu
- dolascima i noćenjima po vrstama smještaja za navedene godine
- dolascima i noćenjima po mjesecima za navedene godine
- kapacitet na području Grada Labina prema vrstama objekata i broju kreveta za navedene godine.
Učenici imaju zadatak obraditi numerički i grafički dobivene podatke i na temelju toga donijeti zaključke za ovogodišnji projekt Zavičajne nastave.
(Tekst i foto: Orijana Tenčić)
19.3.2019. Posjeta TE Plomin, HEP Proizvodnja d.o.o. Posjeta TE Plomin, HEP Proizvodnja je zadnja aktivnost zavičajnog projekta „Rudarski sretno“ Srednje škole Mate Blažine. 18.03.2019. u okviru nastave kemije, izborne nastave kemije i izborne nastave povijesti pod vodstvom nastavnice kemije Olivere Tadić i nastavnice povijesti Sanje Gregorinić Trumić bili su uključeni učenici III.o i f razreda gimnazije.
Kroz vrlo interesantnu prezentaciju gospodina Ivice Vukelića učenici su upoznali HEP d.o.o., povijest ugljenarstva i energetike na lokaciji Plomin, tehnici, tehnologiji, ekologiji te proizvodnim rezultatima.
Termoelektrane su energetska postrojenja koje električnu energiju dobivaju sagorijevanjem fosilnih goriva u ovom slučaju ugljena, a glavna primjena i svrha termoenergetskih postrojenja je proizvodnja pare koja će pokretati turbinu, a potom i generator električne energije. Osnovna namjena im je proizvodnja i transformacija primarnih oblika energije u koristan rad, koji se kasnije u obliku mehaničke energije dalje iskorištava za proizvodnju električne energije. Mehanička energija je proizvedena uz pomoć toplinskog stroja koji transformira toplinsku energiju. Pri izgaranju goriva u kotlu nastaje toplina koja pretvara vodu u paru. Para se odvodi na turbinu, ona pokreće generator, koji pretvara mehaničku energiju u električnu. Iz turbine para putuje u kondenzator, gdje se pretvara u tekućinu i vraća se u kotao. Kondenzator se hladi vodom iz rijeke. Kompresor služi za stlačivanje zraka kojeg usisava iz okoliša te ga komprimira do nekog zadanog tlaka, komprimirani zrak dovodi se do komore izgaranja gdje se grije uslijed izgaranja goriva. Smjesa koja nastaje (zagrijani zrak i plinovi izgaranja) ekspandiraju u plinskoj turbini gdje stvaraju moment koji se iskorištava u proizvodnji električne energije i pri radu kompresora. Proizvedena para uz pomoć topline, dobivena izgaranjem goriva, odvodi se u turbinu gdje na razne načine ekspandira stvarajući moment koji pak služi za proizvodnu električne energije u generatoru. Koristi dinamički pritisak generatora trošenjem vodene pare za okretanje lopatica turbine. Toplina dobivena sagorijevanjem goriva predaje se vodenoj pari koja u parnim turbinama proizvodi mehaničku energiju, a koja se u generatoru pretvara u električnu energiju.
(Tekst i foto: Olivera Tadić)
26.2.2019. Izrada i aktivacija primitivne peći za proizvodnju drvenog ugljena Izrada i aktivacija primitivne peći za proizvodnju drvenog ugljena je još jedna u nizu aktivnosti zavičajnog projekta „Rudarski sretno“ Srednje škole Mate Blažine Od 19. do 26.02.2019. u sklopu zavičajnog projekta Istarske županije „Rudarski sretno“ odrađena je aktivnost izrade i aktivacije primitivne peći za izradu drvenog ugljena u okviru nastave kemije pod vodstvom nastavnice kemije Olivere Tadić a bili su uključeni učenici IV.f razreda gimnazije i I.d razreda ekonomskog usmjerenja. Ugljen je jedan od najzastupljenijih energenata u svijetu. Uz njegovo korištenje vezani su i određeni problemi, prvenstveno u svezi sa zaštitom okoliša, koji se rješavaju na različite načine. Drveni ugljen je kruti ostatak pirolize (karbonizacije)drveta pod kontroliranim uvjetima u zatvorenom prostoru. Proizvodi se najčešće od drveta, međutim, moguća je proizvodnja iz gotovo svih biljnih i nekih životinjskih materijala. Glavna razlika između drvenog ugljena i fosilnog ugljena je ta što se drveni ugljen dobiva umjetnim putem a fosilni nastaje prirodnim putem. Postoji više vrsta peći koje se koriste za proizvodnju drvenog ugljena, od onih tradicionalnih koje se koriste u ruralnim područjima, do onih modernih s većom efikasnošću. Mi smo izradili jednu od tradicionalnih peći tzv. zemljanu jamu. Zemljane jame koje se koriste u proizvodnji drvenog ugljena predstavljaju najjednostavniju tehnologiju proizvodnje drvenog ugljena. Za početak neophodno je iskopati jamu, zatim se slaže drvo, pali se drvo te pokriva travom i zemljom. Ventilaciju je teško kontrolirati u što smo se i uvjerili a karbonizacija nije potpuna i ugljen je loše kvalitete (poklapa se s literaturnim podacima).
(Tekst i foto: Olivera Tadić)
27.2.2019. RUDARSKI SRETNO: RUDAR KAO UČENIK I RADNIK
U sklopu zavičajne nastave i projekta ''Rudarski sretno'' u okviru izbornog predmeta "Uvod u poslovno upravljanje", učenici II.d razreda ekonomskog usmjerenje Srednje škole Mate Blažine istražuju temu ''Rudar kao učenik i radnik''. Nakon istraživanja dostupnih materijala u ponedjeljak 25. veljače 2019. razgovarali su sa Josipom (Pino) Štemberga, posljednjim tehničkim upraviteljem Istarskih ugljenokopa. Razgovor su snimale učenice III.o razreda.
(Tekst i foto: Daniel Mohorović)
4.2.2019. Tri aktivnosti zavičajnog projekta „Rudarski sretno“ Srednje škole Mate Blažine Od 6.11. do 19.12.2018. i 21.01.2019. u sklopu zavičajnog projekta Istarske županije „Rudarski sretno“ odrađene su tri aktivnosti i to simulacija eksplozije metana i ugljene prašine, izrada crnog sladoleda i „ugljenog kruha“. Ove godine učenici naše škole u sklopu institucionalizacije zavičajne nastave u školama javnim pozivom Istarske županije uključili su se u zavičajni projekt pod nazivom „Rudarski sretno“. Cilj ovog zavičajnog projekta je međupredmetno na temu ugljena povezati učenike različitih razrednih odjela i usmjerenja.
Započela je i realizacija planiranih aktivnosti na satu kemije. Prva aktivnost je nosila naziv Simulacija eksplozije metana i ugljene prašine. Tu su aktivnost odradili učenici IV.o i IV.f na satu kemije pod vodstvom nastavnice kemije Olivere Tadić. Prisjećajući se najveće rudarske nesreće u povijesti Istarskih ugljenokopa koja se dogodila u ranim jutarnjim satima 28. veljače 1940. godine kada je u Oknu 1 na dubini 240 metara došlo do eksplozije metana i ugljene prašine. U zapisima koji se čuvaju u Povijesnom arhivu Pazin a koji se smatraju vjerodostojnim, smrtno je stradalo od direktnog udara ili gušenja plinom 186 rudara. Još jedna katastrofalna eksplozija ugljene prašine dogodila se 14. ožujka 1948. godine u jami Labin. Sljedeće aktivnosti bile su izrada crnog sladoleda i „ugljenog kruha“ koje su odrađene u okviru nastave izborne kemije pod vodstvom nastavnice kemije Olivere Tadić a bili su uključeni učenici III.o i III.f. Crnom bojom sladoleda i kruha simbolično je prikazan težak život i rad rudara.
(Tekst i foto: Olivera Tadić)
Poveznice:
Ekslpozija metana - youtube.com
Crni sladoled - yuotube.com
Ugljeni kruh - youtube.com
Detaljnije:
Implementacija zavičajne nastave do 2019. OVDJE!