naslovna > Međunarodni projekti > Dramske radionice - Drama workshops - Laboratori teatrali 2023

Dramske radionice - Drama workshops - Laboratori teatrali 2023

 

 

"Posvećeno svih dosadašnjim suradnicima i generacijama mladih
koji su za vrijeme svog srednjoškolskog obrazovanja
sa ogromnom strašću i ljubavi otkrili i podijelili svoj talent
s publikom na "daskama što život znače".

(Dramske radionice - Drama workshops - Laboratori teatrali 1983.-2023. i
Facebook "Dramska radionica "Flacius" / Filodramska grupa "Arcobaleno" )

(Čedomir Ružić)

 


"Na ovim našim obalama,
tik uz vodu, imadu neka biljke i biljčice
što iz kamena rastu
a ne vidiš im ni grumen zemlje.
Takav je ovaj Teatar u Labinu,
trajanje što godinama s vremena na vrijeme upućuje poziv:
Neka uđu glumci!"

(Daniel Načinović)

 

Poveznica na: Dramske radionice - Drama workshops - Laboratori teatrali 1983.-2020. OVDJE!

20.12.2023. USUSRET BOŽIĆU PREZENTACIJA RADIONICA U ZAJEDNICI TALIJANA LABIN (preuzeto od 5portala) Izložba dječjih radova keramičarske radionice, koju stručno vodi Akademska likovna umjetnica Tea Bičić Belušić, započela je nastupom druge grupe mališana, polaznika talijanskog jezika i njihove profesorice, Amneris Ružić Fornažar, u pratnji na gitari, te solo nastupom polaznice na harmonici.

Sve se događalo u pokrajnjim prostorijama u sklopu Malog kazališta Teatrino, na Starom trgu u  Labinu, prigodno ukrašenom u vrijeme Adventa, čija se Božićna bajka, razaznaje u pravom svjetlu tek kada padne mrak...


... Prigodne poklone uručila je svim učesnicima izložbe i svečanog programa predsjednica Mohorović. (K.Š.P.)
Poveznica:
U SUSRET BOŽIĆU PREZENTACIJA RADIONICA U ZAJEDNICI TALIJANA LABIN (GALERIJA FOTOGRAFIJA) - 5portal

 

40 godina od osnutka dramskih skupina Srednje škole Mate Blažine Labin (1983.-2023.)

15.5.2023. NAJAVA PREMIJERE Dennis Kelly: DNK na Festivalu LaBina 2023. (Dramska skupina Flacius, Srednja škola Mate Blažine)  Suvremeni klasik Dennisa Kellyja DNK tematizira vršnjačko nasilje i moralne dvojbe skupine adolescenata te dovodi u pitanje odgovor društva na okrutnost, maltretiranje, pritisak vršnjaka i mentalitet čopora. Jesu li naša ponašanja društvena i naučena ili su svojstvena svima nama? Proces civilizacije pokušava nadvladati životinjske instinkte koji su kodirani u našoj DNK. U većini slučajeva uspijeva, ali ponekad pobijedi sila prirode.
Posljednjih godinu dana mentalni poremećaji kod djece i mladih u Hrvatskoj porasli su za 300 posto, a istovremeno su se udvostručili slučajevi prijavljivanja vršnjačkog nasilja. Te su brojke i više nego alarmantne. Brojni su životi u Srbiji nepovratno izgubljeni, a upravo su mladi ti u koje polažemo sve nade će promijeniti svijet. No, jesu li oni spremi na to? Jesu li dovoljno hrabri? Je li naš DNK promjenjiv?

Da smo otkrili bonoboe prije čimpanzi, bi li naše razumijevanje nas samih bilo puno drukčije?

Premijeru predstave labinskih srednjoškolaca pogledajte na Festivalu LABINA u Teatrinu u Starome gradu Labinu ove srijede 17. svibnja 2023. u 17.30 sati. Dramsko-scensku igru izvest će Erika Mileta, Gita Glušić, Sara Paliska Desančić, Patrik Rudan, Gabrijel Trajkovski, Anđela Verbanac, Filip Muškardin, Zara Golja, Annika Marić, Marin Santro, Manola Miletić, Corina Glavičić i Dino Tomić. Mentorica je profesorica Amneris Ružić Fornažar.


Poveznica:
Video: Dennis Kelly: DNK na Festivalu LaBina 2023. (Dramska skupina Flacius, Srednja škola Mate Blažine) - youtube
Branko Biočić: LABINA, FESTIVAL UMJETNOSTI I TOLERANCIJE Četiri dana raznovrsnog programa obojenog tonovima umjetnosti i tolerancije - GLAS ISTRE


Preuzimanje:
Program 2. festivala umjetnosti i tolerancije LABINA 2023. - pdf


22.12.2022. Albona. Il sodalizio in festa per il 75.esimo
Si celebra oggi il 75.esimo anniversario della fondazione della Comunità degli Italiani “Giuseppina Martinuzzi” di Albona. Per l’occasione il sodalizio organizza una serata speciale che si svolgerà, con inizio alle ore 18.30, nel Teatrino della CI e alla quale si attende la presenza di numerose autorità, tra le quali il Console generale d’Italia a Fiume, Davide Bradanini, il presidente dell’Unione Italiana e il presidente della Giunta esecutiva dell’UI, rispettivamente Maurizio Tremul e Marin Corva, come pure Fabrizio Somma, segretario generale dell’Università popolare di Trieste.
Come ricordato in una monografia della CI pubblicata negli scorsi decenni e scritta dal professor Tullio Vorano, che ricopre ancora oggi la funzione di presidente della Giunta esecutiva della CI, sodalizio presieduto oggi da Daniela Mohorović, dai documenti conservati presso l’Archivio di Stato di Pisino si può dedurre con certezza che negli anni 1945 e 1946 esisteva un’organizzazione degli italiani ad Albona, dal nome Unione italiana di Albona. “Il Circolo italiano di cultura ‘Giuseppina Martinuzzi’ fu fondato nel periodo compreso tra febbraio e maggio del 1947, quale secondo o terzo Circolo nell’ambito dell’Unione degli Italiani dell’Istria e di Fiume (UIIF), poco dopo quello di Fiume. Dapprima la sede del Circolo fu negli ambienti precedentemente occupati dalla Società operaia di mutuo soccorso di Albona, poi al secondo piano del ‘Caffè grande’ (‘Velo kafe’, nda.) e quindi negli spazi odierni, che prima erano stati occupati dalla Scuola Tecnica Mineraria. Primo presidente del Circolo fu Plinio Basiaco che, colpito dall’Informbiro, non soltanto fu costretto a dimettersi, ma purtroppo dovette subire la reclusione sull’Isola Calva. A causa di ciò, la presidenza dell’UIIF sciolse il Comitato di Albona e quello di Arsia per ‘epurarli da elementi nocivi’ e nominò altrettanti Comitati promotori. A presiedere il Circolo di Albona fu chiamato Antonio Brunetti (1948-1952), a cui fece seguito Piero Tomaz”, si legge in un testo del professor Vorano.
Il difficile 1953
Ricordato pure “un anno molto difficile per il Circolo”, il 1953, che, come detto, da un lato registrò la sparizione del bilinguismo e dall’altro il triste decreto Peruško, che creò i presupposti per la chiusura della scuola italiana, avvenuta definitivamente nel 1960. “Dopo il 1955 l’attività pubblica del Circolo venne meno, per registrare una graduale ripresa negli anni Sessanta. In quel periodo presidente del Circolo era Giorgio Giambastiani”, scrive Vorano, il quale, parlando delle attività del CIC, dice che “particolare importanza ebbe nel 1965 il corso di lingua italiana condotto dalla prof.ssa Nigra Budicin, mentre l’anno seguente, con l’aiuto de ‘La Voce del Popolo’ fu promossa l’iniziativa della riapertura della scuola italiana”. Un tentativo che, come tutti quelli successivi, non ebbe successo “perché i genitori, consci della precedente brutta esperienza, si rifiutarono di iscrivere i propri bambini in tale istituzione”.
“Continuarono invece i corsi d’italiano condotti dall’insegnante Alice Tominovich. Dal 1967 in poi, grazie all’avviata collaborazione tra l’Università popolare di Trieste e l’UIIF, venne registrata una sensibile ripresa delle attività del Circolo, sotto la presidenza di Rino Rivoli. Nel gennaio del 1972 il Circolo si trasformò in Comunità degli Italiani per ‘garantire un ruolo soggettivo, la piena autonomia e una maggiore partecipazione dei connazionali alla vita politica, culturale e sociale del Paese’. Allora fu eletto presidente Leandro Signorelli, a cui fece seguito per tre mandati Claudio Galvani”, si legge nella monografia menzionata, in cui si ricorda che nel 1994, dopo le dimissioni di Galvani, la Comunità fu guidata da Dino Persi, poi da Nagua Giurici e in seguito da Daniela Mohorović.
Menzionata pure la costituzione nel 1975 del coro misto “Giuseppina Martinuzzi”, che ebbe vita breve. Il primo Maestro fu Tullio Giambastiani. La corale fu riattivata nel 1999 dalla Maestra Sabrina Stemberga Vidak. A dirigerlo negli anni scorsi è stata Nerina Ševrlica Bolfan, mentre dal 2018 il Maestro è Franko Ružić. Come i minicantanti, costituiti nel 1981 e guidati inizialmente dal compianto Alvaro Škopac, con il sostegno logistico di Natalia Giurini Stemberga, anche il coro degli adulti ha avuto dal 1999 diverse esibizioni in Croazia e all’estero e contribuisce alla creazione e al rafforzamento dei legami con l’Italia. I minicantanti sono ormai da diversi decenni diretti dalla Maestra Sabrina Stemberga Vidak, che iniziò a ricoprire il ruolo a 14 anni.
Il programma

    I minicantanti con la Maestra Stemberga Vidak ed il coro misto "Giuseppina Martinuzzi" con il dirigente Franko Ružić
Entrambe le corali e le altre sezioni attualmente attive nell’ambito del sodalizio saranno presentate durante la cerimonia prevista per stasera. Contribuiranno al programma la minicantante Leona Stemberga e l’ex minicantante e XL Nicole Vidak. Quest’ultima si esibirà pure durante la presentazione del progetto “Musicando per Albona”, un’iniziativa avviata in novembre in seno alla CI e mirata alla rivitalizzazione dell’istroveneto attraverso la musica. Gita Golja leggerà la poesia “Rondinella istriana” di Giuseppina Martinuzzi. Saranno proposte pure alcune poesie della poetessa pasticcera della CI, Maria Vlačić. Non verrà a mancare nemmeno la presentazione della filodrammatica “Arcobaleno”, coordinata da Amneris Ružić Fornažar.


                       Il Gruppo filodrammatico ARCOBALENO condotto da Amneris Ružić Fornažar e Čedomir Ružić
Per l’occasione negli ambienti della CI sarà allestita pure una mostra dei lavori dei bambini che frequentano la sezione di ceramica, coordinata da quest’anno scolastico da Lili Vlačić. In programma pure la consegna delle targhe di riconoscimento ad alcune attiviste, in particolare a Nagua Giurici, la quale, oltre ad aver presieduto la CI, contribuì pure, con Barbara Kokot, alla costituzione della sezione con lingua d’insegnamento italiana dell’asilo “Pjerina Verbanac”; a Natalia Giurini Stemberga, la quale fu tra i promotori della costituzione dei minicantanti, poi alla nuova coordinatrice del corso di ceramica Lili Vlačić e a Barbara Kokot, che da molto tempo porta avanti il corso d’italiano della CI, di cui anni fa si occupava Alice Tominovich, pure lei nella lista delle assegnatarie dei riconoscimenti. Tra costoro pure la giornalista del nostro quotidiano Tanja Škopac, per la diffusione delle informazioni legate alle attività della CI anche nella trasmissione “Settimanale albonese”, portata avanti dal 2005 in collaborazione con l’emittente albonese “Radio Labin”.
(Testo e foto: TANJA ŠKOPAC, La voce del Popolo; foto: Marin Corva)
Poveznice:
Albona. Il sodalizio in festa per il 75.esimo - lavoce.hr

 


15.11.2022. Premijera video uratka u 3D tehnologiji: "SCENSKOG PUTOVANJA LABINSKOM BAŠTINOM" Srednje škole Mate Blažine Labin na 1. Festivalu art & tolerance LABINA 2022. I. i II. dio Na 1. Festivalu umjetnosti i tolerancije LABINA 2022. Srednja škola Mate Blažine Labin predstavila je 21. svibnja „Scensko putovanje labinskom baštinom“, projekt Dramskih radionica: Dramska radionica FLACIUS i Gruppo filodrammatico ARCOBALENO (Comunita' degli Italiani “Giuseppina Martinuzzi”) i LABINE, a sve u okviru zavičajnog projekta „Putujemo kulturnom i prirodnom baštinom Labina“. Opis projekta i scenskih prikazanja: Projekt je nastao u sklopu županijskog zavičajnog projekta, kojim se njeguje zavičajni identitet i razvija zavičajna pismenost, „Putujemo kulturnom i prirodnom baštinom Labina“, a kojeg je osmislila profesorica povijesti Dijana Muškardin. Koristile su se korelacije među nastavnim predmetima što je omogućilo razumijevanje veza između prošlosti i sadašnjosti te vrednovanje zavičajnog prostora u kojem se odrasta i živi. U projektu su sudjelovali učenici prvih i drugih razreda gimnazije i elektro usmjerenja. Upravo postojeća povijesna građa i bogata baština Labina postala je tema koju su učenici istražiti te kasnije koristiti za pripremu i izvođenje scenskih nastupa na hrvatskome jeziku, labinskoj cakavici te talijanskom jeziku. Naglasak je bio na Starom gradu Labinu - srednjovjekovnom gradu gdje zidine, građevine, palače, crkve čuvaju dragocjenu materijalnu i nematerijalnu baštinu. Na LABINI - festivalu umjetnosti i tolerancije u svibnju mjesecu učenici su imali zadatak i snimiti scenska uprizorenja koristeći 360 kameru za VR naočale, s kojima su se uz druge aktivnosti predstavili na 5. Festivalu zavičajnosti srednjih škola te su izradili i digitalni turistički vodič OVDJE!. Dramske skupine (četrdesetak učenica i učenika) pod vodstvom njihove mentorice profesorice hrvatskog jezika i dramskog odgoja Amneris Ružić Fornažar predstavile su se sa 5 scenskih prikazanja. Svako od njih ispričalo je priču o nekadašnjem životu grada. 1. scensko prikazanje: Barokna su vrata ulaz u grad (1589.). Iznad njih nalazi se i današnji grb grada Labina, a također i lav s otvorenom knjigom simbolom nekadašnje mletačke vlasti. Učenici izvode različite igre u koje uključuju publiku s ciljem da zajedno „otvore“ vrata. Publika treba pronalaziti skrivene novčiće, gađati obručima zakrivljene šipke i pogađati značenje raznih riječi na labinskoj cakavici. 2. scensko prikazanje Mjesto izvedbe je mala pozornica uz Podestatovu palaču. Gradska loža smještena je na predjelu Črć, današnjem gradskom trgu. Loža je bila javni objekt s višestrukom namjenom i mjesto mnogih događanja. Uz ložu vezan je i dio labinskog srednjovjekovnog statuta te mjera „Zakon kotla” koja se primjenjivala kod teških prijestupa. Tema izvedbe kamišibaj tehnikom je „Mali grad za velike priče“. Preljub koji je ostavilo veliki utisak na ženu te je odlučila baciti uroke i pokrasti muža. Prikazani su načini kažnjavanja po Statutu iz 1341. Prikazanje je uokvireno recitacijom i pjevanom izvedbom pjesme Elis Lovrić: „Sretno ti bilo“. 3. scensko prikazanje Mjesto izvedbe prostor je ispred Palače Battiala-Lazzarini. U 19. stoljeću članica obitelji Margherita Battiala udala se za Lodovica Lazzarinija i tim brakom započinje labinski ogranak obitelji Battiala Lazzarini koji su u svom obiteljskom grbu imali simbol besmrtnosti - pticu feniks, i napisano geslo „Moriendo renascitur“. 4. scensko prikazanje Mjesto izvedbe stepenice su ispred Palače Negri. Barokna Palača Negri pripadala je istoimenoj obitelji koja se iz okolice Bergama preselila u Labin 1512. godine. Neko vrijeme u njoj je bila bolnica, rodilište, pa i škola. Obitelj Negri imala je naklonost mletačkih podestata, zato je krajem 16. i 17. stoljeća posjedovala devet kuća, par manjih posjeda i tri mlina. Bavili su se lovom, ribolovom, trgovinom drvom i poljoprivrednim proizvodima, a i danas baštine vrhunsko maslinovo ulje. Recital na temu masline u književnosti. Daniel Načinović: „O maslino draga“; Nensi Buble: „Maslina mati“; Suzana Marić: „Stara maslina“. 5. scensko prikazanje Mjesto izvedbe je lapidarij Palače Frankovich-Vlačić. Palača Frankovich-Vlačić ujedno je i rodna kuća te Memorijalna zbirka Matije Vlačića Ilirika, luteranskog reformatora, teologa, lingvista, filozofa i crkvenog povjesničara. U kamenom su podu lapidarija vidljivi obrisi društvene igre Mlinovi. Matija Vlačić Ilirik vodi dijalog s Giuseppinom Martinuzzi na temu njihova života, stvaralaštva i ideologije. Tijekom razgovora igraju društvenu igru Mlinovi. Dijalog završava recitacijom pjesme Drage Orlića: „Giuseppina ti voglio bene“ i uglazbljenim stihovima Giuseppine Martinuzzi: „La Rondinella Istriana“ OVDJE!. Snimatelji i uređivači video uratka su bili učenici Srednje škole Mate Blažine Labin, sada učenici 3. razreda elektrotehnike: Matija Vugriniček i Ian Bučić. Za pravi doživljaj ulične predstave labinskih srednjoškolaca koristite 3D naočale.
(Voditelji: Dijana Muškardin, Amneris Ružić Fornažar, Čedomir Ružić)
Poveznice:

"SCENSKOG PUTOVANJA LABINSKOM BAŠTINOM" SŠMB-a škole Mate Blažine Labin na 1. Festivalu art & tolerance LABINA 2022. I. dio - youtube.com


"SCENSKOG PUTOVANJA LABINSKOM BAŠTINOM" SŠMB-a škole Mate Blažine Labin na 1. Festivalu art & tolerance LABINA 2022. II. dio - youtube.com
Implementacija zavičajne nastave - ssmb.hr


27.10.2022. Festival Labina predstavljen u Europskom parlamentu (prenosimo LABINSKA KOMUNA) Centar donošenja najvažnijih odluka starog kontinenta u koji su uperene oči cijeloga svijeta sjedište je Europe u Bruxellesu, a isti je jučer bio obojan bojama tolerancije i međunarodnog festivala „Labina“ koji se održava u Labinu. Tim povodom, odnosno predstavljanjem ovog jedinstvenog svjetskog festivala u europskoj prijestolnici, obilježen je jučerašnji dan na najbolji mogući način. Predstavljanje Labina i „Labine“ organizirano od strane europarlamentarca Valtera Flege okupilo je značajna imena europske politike te kroz vrhunsku raspravu u organiziranoj panel diskusiji još jednom, na europskoj pozornici donijelo ovu važnu temu na stol.
Ono što je u Labinu kao gradu koji odiše tolerancijom predstavljeno kroz trodnevni festival „Labina“, odnosno teme tolerancije i spajanja Europe, svojom važnošću i potrebom za komuniciranje dovelo je do toga da se o primjeru ne samo festivala već poruke koju Labin šalje u svijet, otvoreno progovara na međunarodnim instancama.

Domaćin hrvatske i srpske, točnije istarske i vojvođanske delegacije u Bruxellesu, zastupnik u Europskom parlamentu Valter Flego, otvorio je radni sastanak na kojem je na vjerojatno najvišoj mogućoj razini prezentirana “Labina”, međunarodni festival umjetnosti i tolerancije. Flego je prije svega zahvalio gradonačelniku Labina Valteru Glavičiću i načelnici općine Sv. Nedelja Irene Franković što su podržali održavanje festivala upravo na području Labinštine, odnosno grada Labina i dvije susjedne općine, Sv. Nedelje i Raše. U uvodu je posebno naglasio benefite koje ovako međunarodno značajan događaj donosi lokaciji na kojoj se održava, spomenuvši da je “Istrian way of life” odnosno istarski način života, ono što posjetitelji Istre odmah zamijete i zapamte. Istakao je da će kao zastupnik i predstavnik Istre u Europskom parlamentu bezuvjetno podržati i pružiti svu dostupnu pomoć kroz kontakte, zagovaranje ili otvaranje mogućnosti financiranja festivala EU sredstvima.
Prisutne je putem video poruke pozdravila i Irena Joveva, zastupnica u Europskom parlamentu i članica kulturnog odbora EU, koja je poručila da je u ova turbulentna vremena umjetnost ono što nas spaja i donosi ljepotu. Istaknula je da zajedno možemo napraviti mnogo, a festivali poput Labine upravo su smjer kojom trebamo ići u dogradnji kulture Europe. Simbolično, na kraju svoje poruke pozdravila je prisutne s dobro znanim rudarskim pozdravom “Sretno”.
Valter Glavičić, gradonačelnik Labina, podsjetio je na koji je način inicijativa za pokretanje festivala umjetnosti i tolerancije nastala: “Možemo reći da je Labin mala Europa. Naši djedovi su puno ranije od ostalih shvatili što je multietnična i multikulturalna sredina te kako treba graditi toleranciju. Svjesni smo da je kod ove tematike puno bolje prevenirati nego reagirati prekasno. Suradnja Istre i Vojvodine nije nešto novo, što smo mi kroz Labinu izmislili. Ta suradnja traje punih 20 godina, a krenula je – kao i sve suradnje – od jednog razgovora, dijaloga. Zato je strašno bitno da smo danas ovdje i da razgovaramo. Ovaj festival nastao je kroz slučajan susret i razgovor između ljudi iz Vojvodine i Istre, ljudi iz Hrvatske i Srbije koji su pokazali volju i želju raditi zajedno. Kultura je možda najmekša i najlakše nam se kroz nju povezati. Šaljemo poruke koje su u stvari vrlo jednostavne, a iznimno važne. Ljudi koji se ne bave politikom nego kulturom, rade to toliko jednostavno i sa srcem.”
Glavičić je prisutne pozvao u Labin, da se svi uvjere u način života koji se ne kupuje nego stvara stoljećima. Još jednom istaknuvši ideju spajanja dvije velike vrijednosti koje podržava Europa, umjetnost i toleranciju, pozvao je da nam svi nazočni, svatko u svojoj domeni, pomognu da se festival održi i ojača.


Sonja Damjanović, umjetnička voditeljica festivala, kroz jednu je rečenicu prisutnima u potpunosti razjasnila ideju i misiju festivala Labina, upravo kroz svoju osobnu priču. Glumica iz Srbije direktorica je festivala u Hrvatskoj – dvostruka uloga koja je nažalost do nedavno bila nezamisliva, danas je zahvaljujući upravo toleranciji, komunikaciji i suradnji, sasvim uobičajena i prihvatljiva.
Središnja točka ovog događaja bila je  panel rasprava pod nazivom „LABINA: spajanje Europe putem umjetnosti i tolerancije“ u kojoj su sudjelovali Ivana Krušeć-Rubić, savjetnica u stalnom predstavništvu RH pri Europskoj uniji za kulturu i audiovizualne politike, Ana Hrustanović, ambasadorica republike Srbije pri Europskoj uniji, Georg Haeusler, direktor pri Europskoj komisiji zadužen za područje kulture, kreativnih politika i sporta, Luca Jahier, član ekonomskog i socijalnog odbora Europske unije te Sneška Quaedvlirg-Mihailović, glavna tajnica Europa Nostre – Europskog glasa civilnog društva posvećenog kulturnoj baštini. Panel raspravu je moderirala Ana Černjul, a cijeli je događaj zaokružen kratkim nastupom labinske kantautorice Elis Lovrić, kao prve umjetnice iz Hrvatske koja je zasvirala u zgradi Europskog parlamenta.

P.S. U delegaciji iz Hrvatske (Istre i Labina) i Vojvodine bili su i članovi tek osnovane Udruge LABINA - između ostalih i iz SŠMB-a profesorica Amneris Ružić Fornažar, zadužena za dramsko stvaralaštvo i bivši ravnatelj SŠMB-a Čedomir Ružić, tajnik Udruge LABINA. O Udruzi LABINA bit če uskoro više informacija...
Poveznice:
LABINA: connecting Europe through art and tolerance - labinskakomuna.eu
Bruxelles: Festival Labina predstavljen u Europskom parlamentu - 5portal.hr
Bruxelles: Festival Labina predstavljen u Europskom parlamentu - radiolabin.hr


27.7.2022. LABINA, 1. FESTIVAL UMJETNOSTI I TOLERANCIJE Festival Labina, novi festival umjetnosti i tolerancije. U emisiji učestvuju: Zijah Sokolović glumac, Sonja Damjanović umjetnička direktorica, Mia Begović glumica,  Doris Karamatić hafistkinja, Melita Lasek Sateterwhite pijanistica, Elis Lovrić dramska umjetnica, Josipa Pavičić spisateljica, Marko Markovičić glumac, Živko Anočić glumac, Valter Glavičić gradonačelnik Labina, Sabolč Tolnai (Szabolcs Tolnai) pozorišni i filmski reditelj, pesnik; Miloš Latinović, direktor BITEF-a; Miran Hajoš, savjetnik za kazališnu i kulturnu suradnju;  Vesna Pusić, bivša ministrica spoljnih poslova Republike Hrvatske; Nenad Šaponja, direktor Kulturnog centra Vojvodine “Miloš Crnjanski” i  Valter Flego, zastupnik u Europskom parlamentu, su u istoriju upisali grad Labin kao istarsku prestonicu tolerancije...

Poveznice:

LABINA, 1. FESTIVAL UMJETNOSTI I TOLERANCIJE - youtube


2.7.2022. Il Gruppo filodrammatico ARCOBALENO della CI Giuseppina Martinuzzi di Albona come ospite di sorpesa alla rassegna a Giurizzani Nell’anno scolastico 2021-2022 nell'ambito del Festival dell'Arte e della Tolleranza LABINA 2022 i Laboratori teatrali della Scuola media superiore Mate Blažine e della Comunità degli italiani di Albona hanno presentato le loro attività intitolate: VIAGGIO SCENICO ATTRAVERSO IL PATRIMONIO DI ALBONA.
Il materiale storico esistente e il patrimonio di Labin saranno un argomento che gli studenti esploreranno e successivamente utilizzeranno per preparare spettacoli teatrali in croato, in dialetto albonese ed in lingua italiana. L'obiettivo di questo progetto è quello di far rivivere e valorizzare il patrimonio di Labin con vari spettacoli teatrali. Ognuno di loro racconta una storia sulla vita quotidiana della città. La 3° scena dello spettacolo e' stata rappresentata a Giurizzani l’1 luglio.

Nell'Ottocento un membro della famiglia Margherita Battiala sposò Lodovico Lazzarini, e con questo matrimonio iniziò il ramo di Albona della famiglia Battiala Lazzarini, che aveva il simbolo dell'immortalità, la fenice, e il motto scritto "Moriendo renascitur" nella loro stemma di famiglia.

Danza di Margherita Battial e Ludovico Lazzarini come connubio tra tradizionale e moderno nella composizione di Emma Shapplin: "La notte eterna".

Interpreti: Bernarda Barbić, Zara Stojić, Viktorija Višković, Thomas Katičić.
Collaboratori esterni: la coreografa Patricija Miletić e la costumista Marina Sršen di Pola.

Regia: Amneris Ružić Fornažar e Čedomir Ružić, professori di lingua croata ed italiana
Scarica:
Gruppo filodrammatico ARCOBALENO 2022. - pdf


29.6.2022. Primjer dobre prakse "Utjecaj dramsko-pedagoškog rada na izbor zvanja i daljnjeg obrazovanja" donosi presjek dramsko-pedagoškog rada Amneris Ružić Fornažar, profesorice hrvatskog jezika i književnosti i dramske pedagoginje u Srednjoj školi Mate Blažine u Labinu. Dramske skupine po njezinim mentorstvom ostvaruju zapažene rezultate u skupnim i pojedinačnim scenskim nastupima u Hrvatskoj i inozemstvu, na županijskim i državnim školskim smotrama LiDraNo, a rad dramske prepoznat je i na tadašnjem Susretu kazališnih amaterskih grupa Istre – „SKAGI“. Izlaganje je popraćeno korisnim idejama za scenska ostvarenja koja se većinom odnose na srednjoškolski uzrast.
Poveznica:
Slikokaz u programu Prezi OVDJE!


29.5.2022. VIKENDOM KONKRETNO (preuzeto LABINSKA KOMUNA, Ana Tavić) Čedomir Ružić: “Festival umjetnosti i tolerancije u Labinu već je opravdao svoje postojanje” Ravnatelj je labinske srednje škole gotovo 30 godina. Neumoran u svom poslu, s ogromnom ljubavi prema onome što radi, svojim djelovanjem daje definiciju predanosti. Za vrijeme njegovog mandata u srednjoj školi, škola je nanizala mnoštvo postignuća, o čemu smo i sami podosta izvještavali. Sada, tik pred zasluženom mirovinom, pitanjima smo ga “natjerali” da retroaktivno sagleda i da se prisjeti svoje karijere, ali smo s njim porazgovarali i još o nekim temama. U ovotjednom Vikendom konkretno ugostili smo ravnatelja Čedomira Ružića, mnogim ljudima prvu asocijaciju na spomen Srednje škole Mate Blažina Labin OVDJE!


21.5.2022. Srednja škola Mate Blažine Labin predstavila „Scensko putovanje labinskom baštinom“, projekt Dramskih radionica Srednje škole Mate Blažine - Dramska radionica FLACIUS i Gruppo filodrammatico ARCOBALENO (COMUNITA’ DEGLI ITALIANI DI ALBONA “GIUSEPPINA MARTINUZZI”), scensko prikazanja u sklopu zavičajnog projekta Srednje škole Mate Blažine „Putujemo kulturnom i prirodnom baštinom Labina“
U sklopu županijskog zavičajnog projekta „Putujemo kulturnom i prirodnom baštinom Labina“ u školskoj godini 2021.-2022. osmišljen je projekt koji uključuje korelaciju među nastavnim predmetima. Takav način rada i korelacija omogućit će razumijevanje i vrednovanje veza između prošlosti i sadašnjosti te vrednovati zavičajni prostor u kojem se odrasta i živi. U sklopu Festivala tolerancije u svibnju 2022. učenici Srednje škole Mate Blažine koji su ujedno i aktivni sudionici Dramskih grupa koje vodi Amneris Ružić Fornažar profesorica hrvatskog i talijanskog jezika te skupine Zavičajne nastave koju vodi profesorica povijesti Dijana Muškardin, predstavit će na Festivalu tolerancije dio svojih aktivnosti pod nazivom: „Scensko putovanje labinskom baštinom“.
Na festivalu sudjeluju učenici prvih i drugih razreda gimnazije i elektro usmjerenja.  Projektom se njeguje zavičajni identitet i razvija zavičajna pismenost. S obzirom da zavičajna nastava podrazumijeva rad na specifičnosti nekog područja u povijesnom smislu kao i specifičnost dijalekta općenito, kao i lokalnog govora, materijalne i nematerijalne kulturne baštine. Upravo će se postojeća povijesna građa i baština Labina biti tema koju će učenici istražiti te kasnije koristiti za pripremu scenskih nastupa na hrvatskome jeziku, labinskoj cakavici te talijanskom jeziku. Istraživači povjesničari bili su učenici 2. gimnazijskog razreda (2.o i 2.f) koji su pripremali materijale i radove na navedenu temu.
Cilj je ovog projekta različitim scenskim nastupima oživjeti i valorizirati labinsku baštinu. Naglasak će biti na Starom gradu Labinu - srednjovjekovnom gradu gdje zidine čuvaju brojne palače, crkve, materijalnu i nematerijalnu baštinu. Tijekom Festivala tolerancije učenici će snimati scenska uprizorenja te ih koristiti za video uradak kojim će se uz druge odrađene aktivnosti predstaviti na petom Festivalu zavičajnosti srednjih škola u Poreču. Predviđeno je ovogodišnjim zavičajnim županijskim projektom izraditi digitalni turistički vodič koristeći VR naočale, 360 kameru i mnoge druge digitalne aplikacije. Snimatelji su učenici naše škole 2. razreda elektrotehnike Matija Vugriniček, Ian Bučić, Ivan Dundara.
Učenici će koristiti kulturnu i prirodnu baštinu starogradske labinske jezgre te je i prikazati scenskim nastupom na predviđenim punktovima. Radi se o 4 scenska prikazanja. Svako od njih priča priču o svakodnevnom životu grada.
1.    scensko prikazanje

Barokna su vrata ulaz u grad (1589.). Iznad njih nalazi se i današnji grb grada Labina, a također i lav s otvorenom knjigom simbolom nekadašnje mletačke vlasti. Učenici izvode različite igre u koje uključuju publiku s ciljem da zajedno „otvore“ vrata. Publika treba pronalaziti skrivene novčiće, gađati obručima zakrivljene šipke i pogađati značenje raznih riječi na labinskoj cakavici. Izvođači: Dea Belušić, Daria Bistričić, Mia Đurović, Aurora Franković, Sunčica Goričanec, Julia Ilijevski, Kelly Karcher, Nina Kos, Antonio Lazarić, Ema Ljuna, Antonio Štemberga, Monika Tenčić, Anamarija Terković (2.f).
2.    scensko prikazanje

Gradska loža smještena je na predjelu Črć, današnjem gradskom trgu. Loža je bila javni objekt  s višestrukom namjenom i mjesto mnogih događanja. Uz ložu vezan je i dio labinskog srednjovjekovnog statuta te mjera „Zakon kotla” koja se primjenjivala kod teških prijestupa. Tema je kamišibaj izvedbe „Mali grad za velike priče“ preljub koji je ostavilo veliki utisak na ženu te je odlučila baciti uroke i pokrasti muža. Ispostavilo se da je nakraju ona nastradala jer preljub nije dokazan. Prikazani su načini kažnjavanja po Statutu iz 1341. godine s naglaskom na „Zakon kotla“. Scensko prikazanje uokvireno je recitacijom i pjevanom izvedbom pjesme Elis Lovrić: „Sretno ti bilo“. Mjesto izvedbe je mala pozornica uz Podestatovu palaču. Autori teksta: Dramska grupa „Flacius“ i Filodramska grupa „Arcobaleno“. Izvođači: Tara Runko (1.f), Nicoletta Milevoj (1.o), Cristianna Licul (1.o), Gabriel Barišić (1.e), Kevin Šegon (1.e), Morris Gržan (1.e), Ivan Mohorović (1.e), Alessia Juričić (2.o).
3. scensko prikazanje

U 19. stoljeću članica obitelji Margherita Battiala udala se za Lodovica Lazzarinija i tim brakom započinje labinski ogranak obitelji Battiala Lazzarini koji su u svom obiteljskom grbu imali simbol besmrtnosti, pticu feniks, i napisano geslo „Moriendo renascitur“. Ples Margherite Battiala i Ludovica Lazzarinija kao spoj tradicionalnog i modernog na skladbu Emme Shapplin: „La notte eterna“. Mjesto izvedbe prostor je ispred Palače Battiala-Lazzarini. Izvođači: Bernarda Barbić (1.f), Zara Stojić (1.f), Viktorija Višković (1.f), Frančeska Licul (2.F), Thomas Katičić (4.e). Vanjski suradnik koreograf: Patricija Miletić. Vanjski suradnik kostimograf Marina Sršen.
4.    scensko prikazanje

Barokna Palača Negri pripadala je istoimenoj obitelji koja se iz okolice Bergama preselila u Labin 1512. godine. Neko vrijeme u njoj je bila bolnica, rodilište, pa i škola. Obitelj Negri imala je naklonost mletačkih podestata, zato je krajem 16. i 17. stoljeća posjedovala devet kuća, par manjih posjeda i tri mlina. Bavili su se lovom, ribolovom, trgovinom drvom i poljoprivrednim proizvodima, a i danas baštine vrhunsko maslinovo ulje.
Recital na temu masline u književnosti. Daniel Načinović: „O maslino draga“; Nensi Buble: „Maslina mati“; Suzana Marić: „Stara maslina“.
Mjesto izvedbe stepenice su ispred Palače Negri.
Izvođači: Lucija Zupičić, Lamija Ramić, Karlo Milevoj, Sandi Britvarević (1.f), Teo Đapić (2.f), Karla Levak (2.o).

5. scensko prikazanje

Palača Frankovich-Vlačić ujedno je i rodna kuća te Memorijalna zbirka Matije Vlačića Ilirika, luteranskog reformatora, teologa, lingvista, filozofa i crkvenog povjesničara. U kamenom su podu lapidarija vidljivi obrisi društvene igre Mlinovi. Matija Vlačić Ilirik vodi dijalog s Giuseppinom Martinuzzi na temu njihova života, stvaralaštva i ideologije. Tijekom razgovora igraju društvenu igru Mlinovi. Dijalog završava recitacijom pjesme Drage Orlića: „Giuseppina ti voglio bene“ i uglazbljenim stihovima Giuseppine Martinuzzi: „La Rondinella Istriana“. Publika će se moći igrati društvenu igru Mlinovi uz vodstvo učenika.
Mjesto izvedbe lapidarij je Palača Frankovich-Vlačić. Autori teksta: Dramska grupa „Flacius“ i Filodramska grupa „Arcobaleno“. Izvođači: Filip Muškardin (1.o), Stefani Negri (1.f), Gianluca Štemberga (1.f), Jonas Šumberac (1.f), Leonard Brenko (1.f), Karla Levak (2.o). Voditeljica Zavičajne skupine: Dijana Muškardin. Voditelji Dramskih skupina (Dramska radionica FLACIUS i Gruppo filodrammatico ARCOBALENO pri Zajednici Talijana „Giuseppina Martinuzzi“: Amneris Ružić Fornažar, Čedomir Ružić. Suradnici: Patricija Miletić, Alida Blašković Koroljević, Nerina Ševrlica Bolfan, Igor Zulijani, Edi Miletti, Dino Belušić, Marinela Benažić, Marina Sršen. Predstavi je nazočila i naša pročelnica Upravnog odjela za obrazovanje, sport i tehničku kulturu Patricia Percan.
(Tekst: Amneris Ružić Fornažar; foto: Čedomir Ružić i Dijana Muškardin)

21.5.2022.  Nulti festival Labin (prenosimo: Radio-televizija Vojvodine) Uz poruku tolerancije i uzajamnog poštovanja u starogradskom jezgru Novog Sada završen je nulti festival Labina. Veliki broj predstava i kulturnih dešavanja obeležilo je premijerno izdanje te kulturne manifestacije koja pretenduje da postane tradicionalna. "Želim vam puno uspeha u budućim godinama, budućim festivalima, da zaista postanete vodeći centar kulture. Hvala vam najlepša“, izjavila je  pokrajinska sekretarka za kulturu, informiranje i javne odnose s vjerskim zajednicama, Dragana Milošević, Novi Sad, Vojvodina". OVDJE!
Poveznica:

SINOĆ U LABINU OTVOREN FESTIVAL UMJETNOSTI I TOLERANCIJE „LABINA“ - 5portal.hr


A tada je uslijedila dodjela nagrade za izuzetan doprinos za razvoj kulture Grada Labina, nagrada je skulptura, autorsko djelo labinske umjetnice,  Alide Blašković Koroljev i njezinog supruga Petra.
Gradonačelnik, Valter Glavičić tom je prigodom rekao, „dobitnik nagrade je čovjek koji je odgojio puno nas, koji je sve ovo što mi danas radimo i pokušavamo napraviti, a uspjet ćemo u tome,  počeo raditi puno prije nas,  dok smo još bili školarci. I dugo godina bio je tako veliki entuzijast i pokušavao, upravo ovo što se danas događa. I kako je lijepo rekla sekretarka za kulturu, gđa. Dragana Milošević „mi samo provodimo kulturu, a jedno sjeme kulture posijao je prof.  Čedomir Ružić,  to je kazališna umjetnost“, rekao je Glavičić i pozvao prof. Ružića.
„Toliko sam uzbuđen i počašćen, ovom nagradom, a prije svega i ovim događajem, koji nas je sve skupa Labinjane i naše goste usrećio“, izjavio je Ružić .  „Prva vijest kad mi je gradonačelnik rekao da će se realizirati, Festival umjetnosti i tolerancije,  to je upravo bio moj san, i svih članova dramskih družina koje smo započeli davne, 1983. i koji smo s prvom našom predstavom, predstavili cijelu regiju na festivalu kazališnih amatera Hrvatske. A srednjoškolci! I tako smo još jedno desetak godina iznenadili i stroge kriterije kritičara i povjerenstava koji su pratili naš rad, i nisu mogli vjerovati da iz jednog malog mjesta Labina, da su se iz jedne škole učenici zajedno sa svojim profesorom usudili da nešto progovore o svojoj kulturi i umjetnosti, da pronose sve ovo stvaralaštvo koje inače nas krasi, i da kao kazalište progovore u ime mladih. I da budu svojevrsni put, jer  svaka predstava ima svoju poruku i da se sa kazalištem treba mijenjati svijet. I to činim i danas, 45-ta je godina da mi pronosimo te ideje. Jer mladih ima. Izborili smo se da budemo svoji, da svoj san dosanjamo i realiziramo, i da on bude bolji. Ova je nagrada i za sve članove, a preko 300-tinjak učenika je prodefiliralo dramskom družinom , a od 2000. imamo dvije dramske družine hrvatsku i talijansku sekciju. I u subotu 21. svibnja, vidjet ćete novu generaciju, 40-ak učenika koji će progovoriti čakavicu, plesati i svirati i prikazati glazbeno i scenski kulturno umjetničku baštinu našega Grada koji ostaje centar kulture“, rekao je  Ružić i nastavio.
„I centar svjetskoga glasa, dobro ste rekli gđa Milošević, jer to će se pronijeti, jer Festival umjetnosti i tolerancije, rijetko tko ima. Želim vam puno uspjeha i zahvaljujem organizacijskom odboru, gradonačelniku i svima vama koji ste u tome pomogli da to realiziramo i vjerujte da ćemo dogodine  ponovno se naći i daleko biti zadovoljniji i uspješniji sa svojim radom“, izjavio je prof. Čedomir Ružić.


20.5.2022. Ravnatelj Čedomir Ružić emotivnom objavom zahvalio na nagradi za doprinos kazališnoj umjetnosti (Ana Tavić, Labinka komuna) Proteklih se dana u Labinu mnogo govori o toleranciji, o umjetnosti, o kazalištu. Započela je prva edicija festivala tolerancije Labina koja osim što svojim sadržajima prenosi lijepe poruke, ima i dobru svrhu.
No prije festivala, postoji čovjek koji je godinama ranije promovirao toleranciju i učio djecu o prihvaćanju drugih i drugačijih, bilo kroz programe mobilnosti, bilo kroz debatne klubove, bilo kroz dramski odgoj.
I zato, nikog nije začudilo što je baš Čedomir Ružić, ravnatelj labinske srednje škole Mate Blažina jučer na samo otvorenju Labina festivala primio nagradu za posebni doprinos kazališnoj umjetnosti.
Uz sva njegova dosadašnja postignuća, i postignuća njegovih učenika, ovo je lijepa kruna njegove karijere.
Počašćen, zahvalio se emotivnom porukom na Facebooku koju prenosimo u cijelosti:

“Hvala gradonačelniku, gospodinu Valteru Glavičiću, na dirljivim riječima upućenim meni, zaljubljeniku u kazališnu umjetnost, na otvorenju 1. Festivala umjetnosti i tolerancije, kod dodjele nagrade organizacijskog odbora LaBine 2022. za doprinos u kazališnoj umjetnosti, uz prisustvu brojnih sugrađana i uglednih gostiju i uzvanika. Prekrasan dar za moj dosadašnji rad na dramskom odgoju mladih posvećujem brojnim generacijama učenika i suradnika koji su prodefilirali „daskama koje život znače“ kroz Dramsku grupu Srednje škole Mate Blažine, Dramsku radionicu FLACIUS projekta Labin-zdravi grad i Filodramsku grupu Arcobaleno Zajednice Talijana G. Martinuzzi te pronosili našu kulturu u zemlji i inozemstvu kao i napredne ideje tolerancije, demokracije, slobode i ljubavi, čime se svi možemo dičiti.
Hvala svima onima koji su nas na tom putu podržali, prepoznali našu kvalitetu i ulogu. Hvala mojoj obitelji koja me podržavala u toj mojoj zaluđenosti kazalištem. Posebno mi je drago da kćerka Amneris sa svojim brojnim učenicima nastavlja tu predivnu priču.
Priznanje koje mi je dodijeljeno za minuli, četrdesetgodišnji rad još me više obavezuje i nadahnjuje da i dalje budem od koristi zajednici. Hvala!”


Što reći na kraju, nego čestitke od srca na priznanju, apsolutno ste ga zaslužili!
Poveznica:
Ravnatelj Čedomir Ružić emotivnom objavom zahvalio na nagradi za doprinos kazališnoj umjetnosti - labinskakomuna.hr




17.5.2022. Generalna proba u Starom gradu Srednja škola Mate Blažine Labin vam predstavlja „Scensko putovanje labinskom baštinom“ projekt Dramske radionice FLACIUS i Gruppo filodrammatico ARCOBALENO (COMUNITA’ DEGLI ITALIANI DI ALBONA “GIUSEPPINA MARTINUZZI”) te Zavičajne skupine Srednje škole Mate Blažine u okviru županijskog zavičajnog projekta „Putujemo kulturnom i prirodnom baštinom Labina“


16.5.2022. Još nas samo dva dana dijele do početka 1. Festivala umjetnosti i tolerancije „LABINA“  Očekuju nas brojna događanja (prenosimo 5.portal) OVDJE!
Čedomir Ružić, ravnatelj Srednje škole Mate Blažine, predstavlja dio programa srednjoškolaca na festivalu umjetnosti i tolerancije "LABINA" OVDJE!
9.5.2022. Sudjelovanje Srednje škole Mate Blažine Labin na Festivalu tolerancije LABINA 2022.   Srednja škola Mate Blažine ponosna je da će  dati svoj doprinos Festivalu tolerancije „Scenskim putovanjem labinskom baštinom“ projektom Dramskih radionica SŠMB-a, Dramskom radionicom FLACIUS i s Gruppo filodrammatico ARCOBALENO (COMUNITA’ DEGLI ITALIANI DI ALBONA “GIUSEPPINA MARTINUZZI”), a sve u sklopu županijskog zavičajnog projekta  „Putujemo kulturnom i prirodnom baštinom Labina“ Zavičajne skupine Srednje škole Mate Blažine OVDJE!
Preuzimanje:
SCENSKA PRIKAZANJA - kostimi
Letak Zavičajnog projekta - pdf


25.4.2022. " NAJAVA FESTIVALA "LABINA 2022."... Moram naglasiti kako će osim vrhunske umjetnosti festival imati i cijeli niz događanja u kojima će sudjelovati naša labinska djeca kroz nastupe dramske sekcije Srednje škole Mate Blažine ali i kroz nastupe Umjetničke škole Matka Brajše Rašana..." (Gradonačelnik Grada Labina, gospodin Valter Glavičić)


21.3.2021. Svjetski dan kazališta za djecu i mlade obilježava se svake godine 20. ožujka pod sloganom “Povedite dijete u kazalište” Ovogodišnju poruku napisali su Srećko Šestan, ravnatelj Gradskog kazališta Zorin dom i predsjednica ASSITEJ-a Yvette Hardie, a poruku u cijelosti možete pročitati u nastavku.
“Poštovani i dragi prijatelji, veliki i mali, mali i veliki, svi vi koji volite kazalište i njegovu čarobnu moć, čestitam vam veliki dan kazališta za djecu i mlade kojeg slavimo u cijelom svijetu i u svim kazalištima koja stvaraju začudne, maštovite i inspirativne predstave baš za vas i sve ljubitelje kazališne umjetnosti koji će nam se tek pridružiti.
Kazalište ima i čuva onu neotkrivenu tajnu koja svojom snagom pobuđuje najiskrenije osjećaje i nalazi put do srca svakog gledatelja, koji svojom vjerom u ispričano, pokazano i proživljeno, nalazi put do novih saznanja i spoznaja koja svakom od nas širom otvara vrata mašte te nas potiče da svijet oko sebe doživljavamo boljim nego što on možda doista i jest.
Svakom kazališnom umjetniku i djelatniku upravo ste vi, draga publiko, glavna inspiracija, motivacija i odgovornost u promišljanju i stvaranju. Vaša spremnost da se prepustite čaroliji i mašti prikazanog na sceni pokreće imaginaciju autora i glumaca i tako postajete motor i pokretač kreativnosti.
Kazalište može bez svega, ali ne može bez glumca i publike. Dovoljan je jedan glumac i jedan gledatelj da se stvori kazalište, ali ako nema gledatelja nema ni kazališta. Stoga draga publiko vi baš vi ste kamen temeljac na kojem počiva kazalište. Važno je da se svi uključimo i omogućimo pristup kazalištu svima od najranije dobi. Roditelji, bake, djedovi, svi članovi porodice i prijatelji, učitelji, nastavnici i profesori povedite svoje najmlađe u kazalište ili bar krenite kad oni povedu vas. Čeka vas čarolija kazališta, najljepša čarolija koja postoji od kad je svijeta i vijeka. DOBRODOŠLI U KAZALIŠTE!”

(Srećko Šestan, ravnatelj Gradskog kazališta Zorin dom, Karlovac)

21.3.2021. Svjetski dan kazališta za djecu i mlade obilježen je 20. ožujka i SŠMB-u virtualnom izvedbom monodrame "Živi zakopani" Maše Kolanović Dramatizacijom pripovijetke "Živi zakopani" iz zbirke Maše Kolanović "Poštovani kukci i druge jezive priče", Lucija Miletić, maturantica opće gimnazije, pod vodstvom je svoje mentorice Amneris Ružić Fornažar izvela monolog na županijskoj razini susreta LiDraNo 2021. OVDJE!

                                                Živi zakopani, Maša Kolanović (dramatizacija Lucija Miletić)


Lucija Miletić - o sebi
na Svjetski dan kazališta za djecu i mlade


"Ralph W. Emerson jednom je rekao 'umjetnost nam omogućava da pronađemo i izgubimo sami sebe u isto vrijeme'. Trebalo je mnogo hrabrosti kada sam prvi puta stala na pozornicu, no trema je polako nestajala, a ja sam uživala u svakom trenutku. Pljesak...Tada sam shvatila da ponovo želim osjetiti tu čaroliju. Bilo je to u osnovnoj školi. Otada sam mnogo naučila. Iako nisam mislila da je moguće, dobila sam priliku u prvom razredu srednje ponovno biti na pozornici, otići u Primošten na državno natjecanje LiDraNo i upoznati ljude slične sebi. To me inspiriralo da se nastavim baviti glumom. Smatram da treba poticati djecu i mlade da se bave umjetnošću u bilo kojem obliku. Ne samo zato što je jako zabavno nego ima i mnogo pozitivnih učinaka. Razvija osobnost, jača samopouzdanje, oslobađa kreativnost i maštu. I ove godine sam pripremajući novu ulogu za Lidrano, mnogo naučila. Ta mi iskustva pomažu da se bolje izrazim u životu. Nadam se da ću uvijek imati mogućnost da se bavim dramskim izrazom na bilo koji način."

 

 

 

 

 

Pogled unatrag

Dramske radionice - Drama workshops - Laboratori teatrali 1983.-2020. OVDJE! https://ssmb-arhiva.com/337/dramske-radionice-drama-workshops-laboratori-teatrali